Gdje uložiti 10.000, 50.000 ili 150.000 evra

Nestabilna politička i ekonomska situacija otežava odluku o tome gdje investirati 10.000, 50.000 ili 150.000 evra.

„Nema jednoznačnog odgovora na pitanje gdje uložiti“, kaže za Bloomberg Adriju Vladan Pavlović, analitičar za rizična ulaganja u Ipopema Securitiesu.

Kako dodaje, odgovor zavisi od tolerancije investitora prema riziku, cilja investiranja, kao i vremenskih rokova u kojima neko želi da postigne povrat investicije.

„Ove tri kategorije daju okvir i smjernicu u koji vid imovine je najpoželjnije plasirati novac“, dodaje Pavlović, prenosi Euronews.

Beogradska berza dugo je bila uspavana – ukupna tržišna kapitalizacija akcija u septembru iznosila je 4,2 milijarde dinara i ovo tržište kapitala smatra se potcijenjenim u odnosu na veličinu srpske privrede, o čemu je Bloomberg Adria već pisala. Međutim, posljednjih mjeseci postoji pokušaj da se to uspavano tržište probudi, a nekoliko domaćih kompanija emitovalo je obveznice.

„Imamo pojačanu aktivnost na srpskom tržištu kapitala, a ja očekujem da će se u budućnosti pojaviti novi finansijski instrumenti i oblici investiranja, koji su potrebni domaćem tržištu“, kaže za Bloomberg Adriju Ilija Protić, portfolio menadžer u Prudence Capitalu.

Kriptovalute ostaju ulaganje visokog rizika, a tržište veoma volatilno. Početkom oktobra bitcoin je postavio novi rekord – prvi put je prešao 125.000 dolara. Zatim je vrijednost opala za skoro 10 odsto nakon što je američki predsjednik Tramp najavio dodatne carine na kineski uvoz i izvozna ograničenja za softverske proizvode. Iako je uslijedio oporavak najvažnije kriptovalute, oprez mora da bude na prvom mjestu, smatra kriptobroker Nenad Nerandžić.

„Moj najvažniji savjet jeste da mali investitori ne ulažu samostalno na svoju ruku“, navodi za Bloomberg Adriju. „Tržište je danas daleko zahtjevnije nego ranije, a institucionalni igrači koriste sofisticirane strategije koje zahtijevaju otvaranje dugih i kratkih pozicija, kao i višegodišnje iskustvo“, ocjenjuje Nerandžić i kaže da je „najbolje potražiti stručan savjet ili investirati u profesionalno vođene kripto-fondove“.

Ako imate 10.000 evra

Za male investitore osnovni cilj treba da bude očuvanje vrijednosti kapitala, smatra Pavlović. Kako savjetuje, konzervativni investitori treba da razmotre depozit u banci, državne obveznice ili novčano tržište.

„Ovi instrumenti nude nisku rizičnost uz skroman, ali stabilan prinos“, dodaje on.

Za one koji su spremni da preuzmu nešto veći rizik, Pavlović predlaže da manji dio ulože u korporativne obveznice ili REIT fondove, što bi ih indirektno izložilo tržištu nekretnina.

REIT (engl. Real Estate Investment Trusts) su investicioni fondovi koji ulažu u nekretnine ili u imovinu povezanu sa tržištem nekretnina, omogućavajući pojedincima da posredno investiraju u ovaj sektor.

Za investitore koji raspolažu sa 10.000 evra, kriptobroker Nerandžić predlaže „konzervativan pristup“.

„Oko 60 odsto u bitcoin, 20 odsto u ethereum i 20 odsto u stablecoin, kao rezervni fond“, navodi on, dodajući da „cilj nije maksimalan prinos, već stabilna osnova za dugoročno prisustvo“.

Bitcoin je 6. oktobra dostigao rekordnu vrijednost od skoro 126.000 dolara, nakon čega je uslijedio pad od gotovo 15 odsto. Rast cijene na rekordni nivo i strmi pad koji je uslijedio ponovo su podgrijali kontradiktorna predviđanja – hoće li bitcoin ponovo rasti ili slijede novi padovi.

Ako imate 50.000 evra

Sa većim kapitalom dolazi i mogućnost raznovrsnijeg portfolija. Pavlović smatra da u ovoj fazi investitor može kombinovati obveznice, nisko volatilne akcije velikih kompanija koje isplaćuju dividende, kao i ETF-ove.

„Oni koji su spremni da prihvate određeni rizik i imaju za cilj opipljivo uvećanje imovine na srednji i duži rok, mogu razmisliti o kombinaciji obveznica (državnih i korporativnih) i nisko volatilnih akcija velikih kompanija koje isplaćuju dividende“, smatra Pavlović.

Nekretnine u Srbiji ostaju najčešći oblik ulaganja, podsjeća Protić, iako je građevinski sektor u padu od kraja prošle godine, a vrijednost građevinskih radova u drugom kvartalu ove godine bila je čak 16,1 odsto manja nego u istom periodu prošle godine.

„Imajući u vidu rast cijena, 50.000 evra teško da je dovoljno za investiranje u pojedinačnu nekretninu, a kamoli u neki komercijalni projekat“, podsjeća on.

Protić se slaže da REIT fondovi, koji ulažu u nekretnine, predstavljaju solidnu alternativu. „Cijene ovih pojedinačnih ulaganja prilagođene su manjim investitorima, troškovi kupovine i prodaje takvih investicija nisu visoki, a likvidnost je izuzetna“, kaže Protić.

Kako ocjenjuje, ulaganje u specijalizovane REIT fondove omogućava „diverzifikovan portfolio ulaganja u nekretnine, naročito industrijske i komercijalne“.

Ne jenjava privlačnost rizične imovine, kao što su kriptovalute.

„Ako potencijalni investitor ima na raspolaganju 50.000 evra, treba pažljivo razmotriti mješavinu koja nudi najbolji kompromis, s obzirom na visoku volatilnost tržišta kriptovaluta“, ocjenjuje Protić.

Kriptobroker Nerandžić ima konkretan prijedlog za kripto raspodjelu 50.000 evra: „Savetujem balansiraniji pristup, sa 50 odsto ulaganja u bitcoin i ethereum, 25 odsto u pažljivo odabrane altcoine i 25 odsto u stablecoin za oportunističke ulaske na tržište.“

Gdje uložiti 150.000 evra

Veća suma otvara prostor za strateško upravljanje rizikom. Pavlović ističe da 150.000 evra „omogućava direktno ulaganje u nekretninu“. „Ova suma može da se plasira u pristojnu nekretninu, naročito van Beograda, uz ostatak koji može biti uložen u obveznice ili akcije“, kaže Pavlović.

Za investitore koji se nadaju bržoj zaradi, Pavlović preporučuje ulaganje u tehnološke akcije, kao i u tržište vještačke inteligencije. Ipak, kako upozorava, „rizik je veoma visok“.

Ulagačima koji razmišljaju da 150.000 evra investiraju u kriptovalute, Nerandžić predlaže „strukturisaniji portfolio i ozbiljnije upravljanje rizikom“.

„Na primjer, 40 odsto portfolija u bitcoin, 20 odsto u ethereum, 20 odsto u dugoročne altcoine, a preostalih 20 odsto u stablecoin ili kripto-instrumente sa fiksnim prinosom“, ističe kriptobroker.

Među investitorima, naročito onima sa manje iskustva, vlada trend ulaganja u zlato ili kriptovalute. „Ovakva ulaganja su veoma rizična i treba da budu dio šire, promišljene strategije“, ocjenjuje Vladan Pavlović.

Srebro je u oktobru dostiglo najvišu vrijednost u posljednjih nekoliko decenija, zahvaljujući pojačanom rastu koji traje od početka godine, dok je zlato skočilo na rekordni nivo zbog širokog interesovanja investitora. „Međutim, zlato nije bezrizična aktiva“, podsjeća Protić.

„Zlato jeste čuvar vrijednosti, ali na izuzetno duge staze. Potrebno je strpljenje, kao i svjesnost da će se ulaganje možda isplatiti tek budućim generacijama“, dodaje portfolio menadžer Prudence Capitala.

„Kada koncipiramo portfolije za klijente, plemeniti metali se kreću negdje do pet odsto ukupnog portfolija“, naglašava Protić.

Nezavisne