Evropa će krvariti – inflaciju gasi recesijom, a evro slabi

Evropa će krvariti – inflaciju gasi recesijom, a evro slabi

Evropska centralna banka podiže referentne kamatne stope ipak ranije nego je većina upućenih očekivala i predviđala  – prva tranša rasta kreće već u julu, druga vjerovatno u septembru. Naime, prvi se potez očekivao tek najesen, prije svega zato što su razlozi rasta cijena posve različiti od SAD-a, gdje ranije i brže podizanje kamata ima smisla.

Za razliku od vuropske, američka se ekonomija pregrijava već neko vrijeme, ondje, među ostalim, rastu i plate, pa gašenje inflacije rastom kamata ima smisla. U Evropi je rast cijena, najveći u posljednjih 40 godina, direktna posljedica pandemijskog zaključavanja, a zahuktala se s ratom, sankcijama i problemima u snabdijevanju gasom, naftom, sirovinama i žitaricama čije cijene na robnim berzama divljaju.

ECB je ranije od očekivanja ugasio i redovni program otkupa obveznica, (trebao je biti ugašen ove jeseni, ali raspored je poremetio rat u Ukrajini) – gasi se 1. jula, dok je krajem marta ugašen krizni pandemijski program kupovine obveznica (PEPP), vrijedan gotovo dva biliona evra.

Evro skliznuo u odnosu na dolar

Dakle, inflacija se gasi s barem dva fronta, gašenjem štampanja novca i rastom kamata, što će vrlo vjerovatno Evropu odvesti put recesije. S ekonomskim rastom i inače skromnijim od, na primjer, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Evropu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacioni udar.

Načelno, odluka ECB-a da agresivnije krene u podizanje kamata nije toliko iznenađujuća. Ono što jest iznenađenje krije se na deviznome tržištu – evro je u odnosu na dolar sklizao na 1,06, s tendencijom slabljenja. Naime, ako FED bude još podizao kamate (zavisno o tome koliko će iznositi stopa inflacije, čija se objava očekuje kroz koji sat), dolar će još jačati, a evro slabiti.

Ono što je takođe prilično negativno iznenadilo jest burna reakcija tržišta obveznica – u roku od samo dva sata prinosi su na evropske obveznice porasli, posebno talijanskih koje su skočile čak 20 baznih bodova, čime se spread između italijanskih i njemačkih još više produbio. Rast spreada nije posebno iznenađenje, jer je talijanska ekonomija, zbog visokog nivoa duga, izuzetno osjetljiva. I bilo bi manje-više sve okej da su u pitanju samo italijanske performanse. Nažalost, nisu, ugrožene su zemlje PIIGS-a (Portugal, Irska, Grčka, Španija i Italija) čije su javne financije i osjetljivost na dug nagrižene još u prošloj krizi.

Duža pauza u politici kamata

Možemo li procijeniti razvoj situacije i može li on ipak biti boljih izgleda od očekivano loših? Hrvoje Stojić, makroekonomist obveznih penzionih fondova PBZ/Croatia osiguranje, kaže da je, nakon iznad očekivane inflacije u maju (8,4 posto), straha zbog tempa rasta cijena u idućim mjesecima, rastućeg broja oponenata postupnom podizanju kamata (board ECB-a), među ključnim argumentima za ubrzanje tempa podizanja kamata – prognoza inflacije iznad 2 posto u 2024.!

image

– Moglo bi se, međutim, dogoditi da evrozona uđe u recesiju koja će sama po sebi ohladiti inflaciju, pa bi svako podizanje kamata bilo kratkoga daha. Što ECB snažnije/brže steže, veće su šanse da će se ranije baviti ublažavanjem širenja spreadova na periferiji evrozone, posebno u kontekstu 2023. kada će značajno porasti neto ponuda obveznica, a ekonomski će rast osjetno usporiti. Značajno pogoršanje ekonomskih izgleda ili rizici recesije krajem 2022. vjerovatno će prisiliti ECB na dužu pauzu u politici kamata ili na labavljenje politike – zaključuje Stojić.

A kakve će biti posljedice? Nije baš neko iznenađenje što mnogi analitičari kažu kako bi se posljedice mogle sumirati pod egidu ‘Evropa će krvariti’. Ne samo zato što klizi u recesiju (koju ne može sanirati cjepkanjem na zdravije i manje zdrave dijelove, jer većina je odluka u EU uglavnom političke, a manje ekonomske prirode) nego prije svega zato što je evro slab. Dio analitičara (anonimnih, naravno, jer mainstream doslovno jede sve one koji izgovaraju logične premise i konkluzije) stoga pita: koliko je pametno u najgore moguće vrijeme ulaziti u evrozonu?

LiderMedia

CATEGORIES
Share This