Ekonomisti upozoravaju: Dug je zao drug! (VIDEO)
Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego zemlje regiona. To znači da se Srpska zadužuje skuplje – jer kreditori u nju imaju manje povjerenja, pa rizik naplaćuju kroz kamatu. A taj trošak na kraju plaćaju građani, kroz budžet.
Dok vlast ponavlja da je sve stabilno i da se lijepo živi, postoji jedno mjesto gdje se priča ne uljepšava. To mjesto je tržište – i tamo se stabilnost mjeri kamatom.
Prema podacima o zaduženju putem euroobveznica, u Evropi se novac danas posuđuje po oko tri odsto. Federacija BiH se, okvirno, zadužuje po dvije do tri odsto. Hrvatska je oko tri odsto. Srbija i Crna Gora su između četiri i pet odsto. A Republika Srpska – pet do šest odsto.
I tu priča vladajućih o stabilnosti pada u vodu, ocjenjuju ekonomisti, jer kamata nije stvar emocije, nego povjerenja.
“Cijena kredita odnosno kamatna stopa jeste izraz i mjera povjerenja kreditora u dužnika u ovom slučaju. Pošto se radi o visokoj kamatnoj stopi koja je veća u odnosu na sve zemlje u regionu i u odnosu na prosjek koji imamo unutar EU, jasno je da kreditori imaju manji stepen povjerenja u Vladu RS u odnosu na povjerenje koje imaju prema vladama svih drugih država u okruženju i unutar EU”, rekao je ekonomista Milenko Stanić.
Drugim riječima – kreditori ne vjeruju na riječ. Traže veću kamatu jer vide rizik.
“Mnogo je tu rizika koji su ugrađeni u cijenu kredita po kojoj se zadužuje Vlada RS. Ne treba zaboraviti da je u Republici Srpskoj propalo nekoliko banaka ranije, da su depozitari ostali bez vlastitog novca. Takođe, treba imati u vidu da je privredna struktura Republike Srpske slabija, odnosno da je taj sektor manje profitabilan u odnosu na okruženje”, dodao je Stanić.
Opozicija tvrdi da visoke kamate najviše pogađaju građane, jer rastu troškovi finansiranja.
“Naravno ko plaća te visoke kamate i taj veliki kreditni rizik Republike Srpske – to su upravo građani, jer troškovi finansiranja su značajana stavka u budžetu, a da nije tolikih troškova finansiranja sigurno bi se mogla riješiti neka druga značajna socijalna pitanja u Republici Srpskoj kao što su plate u zdravstvu, plate u prosvjeti, penzioneri, borci i mnoge druge socijalne kategorije”, rekla je poslanik SDS-a u NSRS Mirjana Orašanin.
U idućoj godini na naplatu dolazi 1,7 milijardi maraka otplate kredita, a samo za kamate treba izdvojiti 279 miliona. Kad skoro 300 miliona ode na kamate, to više nije razvoj – to je preživljavanje, dodaje Orašanin.
“Nažalost činjenica je da se Republika Srpska zadužuje za vraćanje ranijih dugova najčešće, kao što će biti slučaj u 2026. godini, ili za pokriće budžetskog deficita, odnosno popunjavanje rupa u budžetu, kao i za održavanje likvidnosti za izmirenje dospjelih obaveza za koje nema dovoljno sredstava”, rekla je Orašanin.
Sistem je jednostavan: kredit za kredit, dug za dug – svaki skuplji od prethodnog. Vlast to naziva stabilnošću. Tržište to naziva rizikom. A građani to plaćaju – iz svog džepa.
(BN)
