Decenijski munus, globalno tržište obveznica bilježi veliki pad

Decenijski munus, globalno tržište obveznica bilježi veliki pad

Pod pritiskom cetralnih bankara koncentrisanih na rezanje inflacije čak i po cijenu recesije, globalno tržište obveznica je prvi put u tri decenije potonulo više od 20 odsto.

Bloombergov globalni indeks agregiranog ukupnog povrata na državne i korporativne obveznice (Global Aggregate Total Return Index) je sa svog lani dosegnutog maksimuma pao za više od 20 odsto, što predstavlja najveći pad još od pokretanja indeksa 1990. godine.

Američki i evropski zvaničnici posljednjih su dana nastavili naglašavati važnost restriktivne monetarne politike nakon što je sličnu poruku sedmicu ranije poslao šef Saveznih rezervi Jerome Powell na konferenciji u Jackson Holeu.

Nagli rast kamatnih stopa kao odgovor na visoku inflaciju, kojem su kumovali kreatori monetarne politike, prekinuo je četiri decenije opšteg pozitivnog trenda na tržištu obveznica. Takav razvoj događaja investitorima stvara probleme jer istovremeno tonu i dionice i obveznice.

“Držim da pozitivan trend na tržištu obveznica, koji je započeo sredinom osamdesetih, završava”, rekao je Stephen Miller, koji još od tada pokriva tržišta vrijednosnica s fiksnim prinosom, a sada radi u investicijsko-konzultantskoj tvrtki GSFM unutar kanadske korporacije CI Financial.

 “Prinosi se neće vraćati na istorijske minimume koje smo vidjeli prije i tokom pandemije”, dodao je on.

Povišena inflacija s kojom se svjetska ekonomija sada muči znači da središnje banke neće biti spremne ponovo uvesti ekstremno labavu politiku i mjere poput onih zbog kojih su prinosi na državne obveznice pali ispod jedan posto, smatra Miller.

Istovremeni pad na tržištima obveznica i dionica potkopava osnovu investicijskih strategija koje su vrijedile posljednjih 40 godina, pa i duže. Bloombergov obveznički indeks ove je godine izgubio 16 posto, a MSCI indeks globalnih dionica je potonuo 19 posto.

To je ove godine američko mjerilo klasičnog odnosa 60:40 za portfeljna ulaganja – gdje su u tom omjeru podijeljene investicije između dionica i obveznica – pomaknulo za 15 posto prema dolje, što je na tragu najgoreg rezultata još od 2008. godine.

“Nalazimo se u novom investicijskom okolišu, i to će biti velika stvar za one koji su se nadali da će ulaganjima u obveznice diverzificirati rizik iz dionica”, rekla je Kellie Wood, direktorica za ulaganja u vrijednosnice s fiksnim prinosom u sidnejskom uredu britanske financijske korporacije Schroders.

Najviše stradale obveznice u Evropi

Evropske obveznice su ove godine najviše stradale jer je ruska invazija Ukrajine prouzrokovala enorman rast cijene gasa. Azijska tržišta su stradala nešto manje, i to zbog kineskog duga, pošto tamošnja centralna banka pokušava olabaviti politiku kako bi potaknula ekonomiju.

Razlike u prinosima kod dolarskih obveznica prošlog su se mjeseca suzile za najveći nivo još od 2020. godine, pa su se ti spreadovi sužavali brže nego kod američkih obveznica, a to se u posljednjih deset godina desilo samo nekoliko puta.

Preokret s iznimno labave monetarne politike na najoštrije dizanje kamatnih stopa još od osamdesetih je u većem dijelu svijeta srezao likvidnost, kažu u banci JPMorgan Chase & Co.

“Na tržištima obveznica i deviza ove je godine došlo do ozbiljnijeg pogoršanja likvidnosti nego kod ostalih vrsta imovine bez znakova da će se to preokrenuti”, napominje tim londonskih analitičara na čijem je čelu Nikolaos Panigirtzoglou.

Negativni momentum kod obveznica se približava ekstremnim

razinama, dodali su.

Realnosti ekonomske politike pred kojima se sada nalaze investitori na mnogo načina podsjećaju na negativan trend tržišta obveznica tokom šezdesetih, koji je započeo u drugoj polovini te decenije kad je završilo razdoblje niske inflacije i nezaposlenosti.

Kako je tokom sedamdesetih inflacija ubrzavala, referentni prinosi državnih obveznica su naglo skočili. Do 1981. godine su dostigli gotovo 16 odsto nakon što je tadašnji šef Feda Paul Volcker kamate podigao na 20 posto kako bi ugušio rast cijena.

Dok je u Jackson Holeu objašnjavao svoju politiku, Powell se osvrnuo na osamdesete, kazavši kako istorijski podaci jasno upozoravaju protiv preranog labavljenja politike.

Igrači na tržištu sada procjenjuju da je vjerojatnost Fedova trećeg uzastopnog podizanja kamatnih stopa za 75 baznih bodova kasnije tokom septembra gotovo 70 posto.

Potražnja postoji

Drugi centralni bankari, od evropskih preko južnokorejskih pa sve do novozelandskih, koji su bili prisutni na konferenciji, također su dali do znanja kako će nastaviti podizanje kamata.

No investitori u vrijednosnice s fiksnim prinosom i dalje kupuju državne obveznice, i uz rast njihovih prinosa, očekujući da će autori monetarne politike morati preokrenuti svoja uvjerenja ako usporavanje u ekonomiji snizi i inflaciju. Na tržištu opcija u Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek računaju s barem jednim sniženjem kamatnih stopa za 25 baznih bodova iduće godine.

“Ne bih sadašnje promjene proglasio kao novi negativan trend na tržištu obveznica, nego više kao neophodnu korekciju razdoblja neodrživo niskih prinosa”, kazao je Steven Oh, globalni šef za kredite i fiksne prinose u tvrtki PineBridge Investments.

“Očekujemo da će prinosi po dugoročnim povijesnim standardima ostati na niskim razinama, a 2022. će vjerojatno u sadašnjem ciklusu biti primjer vrhunca prinosa na desetgodišnje obveznice”, dodao je.

U Schrodersu također vide priliku u državnim obveznicama, i uz rast prinosa, te portfelj prilagođavaju realnom riziku od ozbiljnog usporavanja ekonomije, napominje Wood.

“U ne tako dalekoj budućnosti, ovo će biti odlična prilika za kupovinu obveznica, jer nam središnje banke gotovo garantiraju globalnu recesiju”, kazala je.

Bloomberg Adria

CATEGORIES
Share This