Autoput kao prekretnica za istočnu Hercegovinu: Jadransko-jonski koridor konačno u realizaciji
Objavljivanjem javnog oglasa za sporazumno pribavljanje nekretnina, koji je raspisalo Javno preduzeće Autoceste FBiH, praktično je pokrenut proces otkupa zemljišta za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa u Bosni i Hercegovini, projekta o kojem se govori decenijama, ali koji tek sada pokazuje konkretne pomake sa mrtve tačke.
Oglas se odnosi na dionicu Počitelj–Stolac, dužine oko 23,5 kilometara, koja je trenutno najspremnija za početak gradnje, jer se na njoj najdalje odmaklo u pripremi projektne i tehničke dokumentacije. Upravo zbog toga ova dionica bi trebalo da bude prva u izgradnji, dok se ostali dijelovi Jadransko-jonskog autoputa nalaze u ranim fazama pripreme. Riječ je o dijelu trase na kojem se budući autoput odvaja od Koridora 5C, čime se otvara pravac ka istočnoj Hercegovini.
Posebnu pažnju izazvala je informacija da je za ovaj projekat zainteresovana američka građevinska kompanija „Behtel“, jedan od najvećih infrastrukturnih izvođača u svijetu. Iako je važno naglasiti da pripreme za Jadransko-jonski autoput traju godinama i da nisu isključivo vezane za aktuelni interes američke kompanije, očigledno je da se njenim uključivanjem procesi ubrzavaju, bar kada je riječ o prvoj dionici. Dodatnu simboliku daje i činjenica da se ova tema ponovo aktuelizuje u vrijeme pojačanog angažmana Sjedinjenih Američkih Država u BiH, kada vlasti oba entiteta nastoje da ojačaju odnose sa administracijom Donalda Trampa.
Ukupna dužina Jadransko-jonskog autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 103 kilometra, što u okviru velikih regionalnih infrastrukturnih projekata ne predstavlja naročito zahtjevnu kilometražu. Trasa počinje na čvoru Počitelj na Koridoru 5C, a završava se u selu Aranđelovo kod Trebinja. Upravo zbog toga često se postavlja pitanje zašto se na ovom projektu godinama nije značajnije napredovalo, dok su u drugim dijelovima BiH i Republike Srpske građene duže i složenije dionice autoputeva.
Jedan od razloga leži u činjenici da je kroz istočnu Hercegovinu razmatrano više varijanti trase, bez jasne političke i strateške odluke. Kao najčešće pominjane opcije navodile su se trase kroz Popovo polje, ali i sjeverno od planine Bjelasice, preko područja opština Ljubinje i Trebinje. Tim pravcem je nekada vodio i stari put Ljubinje–Trebinje, prije izgradnje današnje saobraćajnice kroz Popovo polje. Taj put bio je dug oko 43 kilometra, dok sadašnja trasa iznosi oko 60 kilometara, odnosno 17 kilometara više.
Pored toga, postoje i varijante koje predviđaju prolazak autoputa preko Berkovića i područja Ljubomira, zatim ka selu Jasen i dalje do Aranđelova, gdje je susjedna Crna Gora, u mjestu Nudo, već definisala spojnu tačku budućeg autoputa. Riječ je o međunarodnoj saobraćajnici koja bi trebalo da poveže Trst i grčku Igumenicu, ideji staroj skoro pola vijeka, koja tek sada dobija realne konture.
Značaj Jadransko-jonskog autoputa za istočnu Hercegovinu bio bi izuzetan. Ova saobraćajnica bi Ljubinje, Trebinje, Bileću, Berkoviće, kao i Gacko i Nevesinje, praktično povezala sa glavnim evropskim saobraćajnim tokovima. Time bi istočna Hercegovina bila snažnije integrisana u regionalne i evropske mreže, a Bosna i Hercegovina bi se predstavila kao pouzdan partner u realizaciji međunarodnih infrastrukturnih projekata.
Posebnu korist imao bi Trebinje, koje već godinama bilježi rast turističkog prometa, ali čiji dalji razvoj je teško zamisliv bez kvalitetnijeg saobraćajnog povezivanja, s obzirom na trenutno loše stanje infrastrukture. Izgradnjom autoputa značajno bi se poboljšala dostupnost istočne Hercegovine, produžila turistička sezona i otvorile mogućnosti za nove investicije.
U tom kontekstu, interesovanje američkog „Behtela“ ne znači samo potencijalnu izgradnju još jedne saobraćajnice, već i signal da se projekat, nakon decenija čekanja, konačno iz političkih okvira premješta u sferu realizacije. S obzirom na to da BiH treba da izgradi svega 103 kilometra ovog autoputa, ključno pitanje više nije da li je to moguće, već zašto taj posao već odavno nije završen.
Jadransko-jonski autoput, ukupne dužine oko 1.100 kilometara, povezuje šest država – Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku – i predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih koridora u jadransko-jonskom regionu, spajajući Trst, Rijeku, Split, Ploče, Trebinje, Podgoricu i Igumenicu.
Padrino
