Trebalo je puno vremena da se povratim, dugo sam osjećala krivicu zbog svega, zato što nisam uživala sa svojom kćerkom.“
Ovo je tek jedno od iskustava majki koje su prošle kroz postporođajnu depresiju i koje su svoju priču podijelile sa Udruženjem „Eko eho“ iz Banjaluke, kako bi zajedno podigli svijest o ovoj temi.
Upravo jedan od najvećih mitova o majčinstvu jeste da se žene stalno moraju osjećati ushićeno, a tome doprinose i idealne slike roditelja u javnosti, uvijek nasmijanih i srećnih. Rijetko se govori o teškim trenucima, pa žene misle da se to dešava samo njima.
Ipak, istraživanja pokazuju da svaka peta žena nakon poroda pati od depresije i anksioznosti. Neki od simptoma ovakvog stanja su: razdražljivost, plakanje, osjećaj krivice, konstantna zabrinutost, ubrzane misli, poremećaji sna i apetita, suicidalne misli. Postporođajna depresija može narušiti kvalitet života majke, bebe, kao i cijele porodice.
Zato je od izuzetne važnosti na vrijeme prepoznati promjene u ponašanju i pomoći majkama, naglašavaju iz Udruženja „Eko eho“, koje se zalaže za sistemsko rješenje: uvođenje skrininga na postporođajnu depresiju u cijeloj BiH.
Riječ je o kratkom upitniku kojeg majke popunjavaju kod doktora, rezultati su gotovi već za nekoliko minuta i pokazuju da li žena ima indikaciju za depresiju.
– Edinburška skala za postporođajnu depresiju se sastoji od 10 pitanja i vrijedan je i efikasan način za prepoznavanje rizika na perinatalnu depresiju, laka je za korišćenje i dokazano efikasan skrining alat. Skrining na postporođajnu depresiju često je prvi korak ka izlječenju – navode iz ovog Udruženja.
Kako pojašnjavaju, anketu bi majke mogle da popune prilikom posjete porodičnom ljekaru ili ginekologu, ali i kod pedijatra sa kojima najčešće imaju kontakt tokom prve godine bebinog života. Za sada, upitnik se može pronaći na sajtu ovog udruženja i ispuniti onlajn.
– Ne možemo da sjedimo i čekamo da žene same krenu da pričaju i traže pomoć, moramo imati sistemska rješenja. Odgovornost je i na okolini, da prepoznaju kada nešto nije u redu i da reaguju na vrijeme. Napominjemo da skrining nije dijagnostičko sredstvo i ne služi za uspostavljanje djagnoze, već samo kao pomoć ljekaru i pacijentkinji da zajedno donesu odluku o tome da li je porodilju, odnosno trudnicu potrebno uputiti u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja.- zaključuju iz Udruženja „Eko eho“, u kojem se nadaju da će ova metoda što prije biti dostupna u Srpskoj.
Kome se obratiti?
Simptomi depresije mogu se javiti još u trudnoći, te prvih 12 mjeseci nakon porođaja. Zabluda je i da anksioznost pogađa samo prvorotke, poteškoća sa mentalnim zdravljem mogu imati i već ostvarene majke. Ipak, žene toga nisu svjesne, pa svoje (ne)raspoloženje uglavnom pripisuju umoru zbog brige o novorođenčetu.
Rezultati ankete koje je udruženje ”Eko eho” sprovelo 2018. godine pokazalo je da se 91,6 odsto žena, od ukupno 335 ispitanica koje su u tom trenutku bile trudne ili su se porodile u zadnjih 10 godina u 23 porodilišta u BiH, izjasnilo da nisu dobile nikakve informacije o mogućim komplikacijama i promjenama u mentalnom stanju tokom trudnoće i nakon poroda. Veliki broj ispitanica rekao je i da u slučaju postojanja simtpoma nisu znale kome mogu da se obrate za pomoć.
Stručnjaci poručuju da je pored skrininga kao sistemskog rješenja, važna i uključenost najbližih članova porodice, koji trebaju biti podrška i reagovati ako primijete promjene u ponašanju majke.
Žene moraju znati da nisu krive za stanje u kojem se nalaze, kao i da je depresija potpuno izlječiva zahvaljujući pshihološkom savjetovanju ili korišćenju propisanih lijekova.
