Višegrad: Velike količine otpada u Drinskom jezeru
Višegodišnji, a zapravo višedecenijski problem plutajućeg otpada u Višegradu i ove godine kulminira slikama koje se iznova ponavljaju.
Rijeka Drina, umjesto simbola prirodne ljepote i turističkog potencijala, sve više poprima obrise najveće otvorene deponije u regiji.
Ogromne količine otpada koje su se posljednjih dana nagomilale na Drinskom jezeru još jednom su ogolile potpuni izostanak sistemskog rješenja i političke odgovornosti nadležnih institucija.
Na ovaj problem godinama upozorava Dejan Furtula, aktivista iz Višegrada i član Eko centra, koji ističe da se uprkos brojnim obećanjima, najavama i povremenim „vatrogasnim“ intervencijama, suštinski ne mijenja ništa.
Zašto izostaju sistemska rješenja?
„Višegodišnji problem plutajućeg otpada jasno pokazuje potpuni izostanak političke volje i odgovornosti svih nivoa vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Otpad svake godine ponovo dolazi, a sistemsko rješenje ne postoji“, upozorava Furtula.
Prema njegovim riječima, količine otpada koje su ove godine stigle u Višegrad potvrđuju da institucije nisu uradile apsolutno ništa kako bi problem trajno riješile.
Izuzetak je, kako navodi, samo 2022. godina, kada su zabilježene još veće količine smeća, dok se u svim ostalim godinama problem ponavlja u nešto manjem, ali i dalje alarmantnom obimu.
„To jasno govori da su dosadašnje mjere bile isključivo kozmetičke, ako su uopšte i postojale“, ističe Furtula.
„Obraćali smo se svim nadležnim institucijama u Republici Srpskoj, pozivajući ih da podrže projekat od javnog interesa. Nijedna nije pokazala spremnost da preuzme odgovornost, iako se radi o problemu koji direktno ugrožava životnu sredinu, turizam, zdravlje ljudi i međunarodni ugled ove zemlje“, kaže Furtula.
Smeće iz tri države
Cijena tog institucionalnog nemara, dodaje, danas je više nego vidljiva, otpad je i dalje tu, rijeka je i dalje talac nečinjenja, a građani Višegrada ponovo su prepušteni sami sebi.
Problem plutajućeg otpada dodatno komplikuje njegova prekogranična dimenzija.
Ogromne količine smeća u Drinsko jezero ne dolaze samo iz okolnih gradova, već se rijekom Lim slijevaju iz Srbije, dok Drinom pristižu i iz Crne Gore.
Uprkos tome, izostaje ozbiljna regionalna saradnja i koordinacija, bez koje trajno rješenje nije moguće.
„Plutajući otpad u Višegradu odavno nije samo ekološki, već prije svega politički problem. Dok god nadležni budu bježali od odgovornosti i prebacivali krivicu sa jednog nivoa vlasti na drugi, ovaj problem će se iz godine u godinu ponavljati“, poručuje Furtula.
Dok institucije šute ili reaguju tek kada slike otpada preplave javnost, Drina se postepeno pretvara u simbol sistemskog neuspjeha, rijeku koja umjesto života nosi smeće, a umjesto rješenja, gomila pitanja bez odgovora.
(Klix)
