Tri vještine koje su djeca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Obilježili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život djece.

Zajednica je u to vrijeme igrala snažnu ulogu, komšije su se poznavale i međusobno pomagale. Djeca su se igrala napolju, u dvorištima, na ulicama i u prirodi. Imala su mnogo slobode za igru na otvorenom.

Popularne igre bile su fudbal, žmurke, lastiš, školice i razne igre s loptom. Društvene igre i čitanje knjiga takođe su bili veoma rasprostranjeni. Bioskop i pozorište bili su dostupni i omiljeni oblici zabave. Tako piše slovenački Metropolitan o vremenu unazad 35 i više godina.

U prošlosti su i djeca bila drugačije pripremana za život, pa se čini da su tada mnogi pojedinci imali određene vještine koje bi i danas bile veoma korisne, ali su nažalost izgubljene. S tehnološkim napretkom i promjenom načina života današnja djeca više ne usvajaju one koje su nekada bile potpuno samorazumljive. To se posebno odnosi na tri.

Praktične vještine

U Jugoslaviji su djeca bila mnogo vještija u praktičnim znanjima koja su im koristila tokom čitavog života: šivenje, pletenje, vez, kuvanje, rad u poljoprivredi, popravljanje elektronskih uređaja i obavljanje kućnih poslova. Do ulaska u odraslo doba posjedovala su širok spektar znanja koji im je omogućavao da se bolje brinu o sebi.

Komunikacija

Prije pojave digitalnih uređaja djeca su provodila mnogo više vremena u društvu drugih ljudi. Na taj način učila su da razgovaraju sa svojim vršnjacima uživo, ali i sa starijima i mlađima. Čak su i djeca koja su bila introvertnija obično bila sposobna da priđu drugima i uspostave kontakt.

Popravljanje stvari

U današnjem društvu potrošačkog tipa uobičajeno je da, kada se nešto pokvari, kupimo novu stvar. U prošlosti nije bilo tako. Djeca u Jugoslaviji znala su da popravljaju igračke, odjeću, obuću, pa čak i namještaj ili kućne aparate. Kada bi se nešto pokvarilo ili oštetilo, popravka se podrazumijevala, prenosi N1.