– Grijanje je najveći trošak među režijama, struja nije toliko skupa, ali grijanje najviše povuče, zavisno o veličini stana. Primjera radi, grijanje za dvoiposoban stan iznosi oko 220 KM – kaže jedan ispitanik.
– Sezona grijanja – moramo plaćati, džaba je. To je prvi trošak koji pokrijem, a onda rasporedim novac za hranu – dodaje penzioner.
– Najviše izdvajam za hranu i lijekove. Grijanje ne mogu promijeniti, kako je, tako je. Je li skupo? Pa, skupo je svima, mora biti i meni – kaže druga sagovornica.
Teška ekonomska svakodnevica
Finansijski pritisak ne osjeća samo starija populacija. Dok prosječna plata u Federaciji BiH iznosi 1.387 KM, a u Republici Srpskoj 1.416 KM, sindikalna potrošačka korpa premašuje 3.000 KM, tačnije iznosi 3.131 KM. Najveći dio prihoda odlazi na prehranu (42,43odsto), zatim na obrazovanje (13,41odsto) i stanovanje (13,20odsto). Situacija bi mogla postati još teža s najavljenim poskupljenjem električne energije u Republici Srpskoj. O smanjenju cijena bilo čega, zasad niko ne govori.
– Ako bi došlo do pada cijena nafte ili drugih troškova na koje su se pozivali prilikom podizanja cijena, ne pada im na pamet da cijene koriguju prema dolje – ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.
Građani sve češće posežu za kreditima
Ukupni krediti u domaćem sektoru na kraju septembra iznosili su 25,213.6 milijardi KM, od čega građani duguju više od 12,5 milijardi KM. Zabrinjavajući podaci Centralne banke pokazuju da je kreditna zaduženost građana samo u avgustu, u odnosu na kraj jula, porasla za 78,7 miliona KM.
– Odavno se mi zadužujemo za osnovne potrebe – odjeću, obuću, namještaj, bijelu tehniku. Nažalost, mnogi su primorani i djecu školovati na kredit. Kod nas su i kamatne stope visoke, što dodatno otežava situaciju, jer nominalni iznos kredita koji ljudi uzmu, u konačnici kroz kamate postane znatno veći. Nažalost, ništa ne ukazuje na to da će se situacija uskoro poboljšati – kaže Čaušević-Sućeska.
Građani se zadužuju “iz nužde”, ali stručnjaci ističu važnost finansijske pismenosti. Upozoravaju da je tanka linija između rješavanja problema kreditima i ulaska u dužničko ropstvo, piše N1.
