Studenti: Novi pol. pajaci ili nosioci promjena?

Visoko obrazovanje predstavlja ključni faktor za razvoj svakog društva. U kakvom je stranju domaće visoko obrazovanje, s kakvim se problemima suočava i ima li pomaka naprijed/

Činjenica je da su najrazvijenije zemlje svijeta vjekovima ulagale u obrazovne sisteme, kako bi proizvele generacije mladih ljudi koji su točak istorije gurali ka naprijed. Sticanje diplome ne može biti samo obična formalnost, koja će mladim ljudima omogućiti dolazak na radno mjesto koje zahtjeva diplomu, smatra sociolog Mirjana Čeko.

„Naši univerziteti se suočavaju sa brojnim problemima, kao što je nedostatak adekvatne infrastrukture, zastarjeli nastavni planovi i programi, nedostatak praktičnih iskustava za studente. Sve to kao rezultat daje diplomce koji nisu adekvatno obučeni i spremni za ulazak na tržište rada, što dalje dovodi do povećanja stope nezaposlenosti među mladima, što dovodi i to gubitka vjere u obrazovanje uopšte“, kaže Čeko.

Kontinuitet dekadencije u visokom obrazovanju nije zabilježen samo na prostoru BiH i regiona, već je to opšti fenomen o kome govore najveći autoriteti društvenih nauka. Ipak, svjelo nije ugašeno i postoje mladi ljudi koji od vrednovanja znanja, slobode i pravde nisu odustali, kaže profesor na banjalučkom Univerzitetu Đorđe Vuković.

„Ja kažem uvijek onima koji sumnjaju u budućnost našeg društva da dođu i upoznaju moje studente, kako se ponašaju, šta rade i kako djeluju. Naravno da mladim ljudima okruženim negativnim afirmacijama u društvu, katastrofalnim porukama da ne budu nasmijani, hrabri, vedri, nego podanici ili pajaci društvenog ambijanta, obeshrabljujuće djeluje vedrina i oštrina koju mora u njihov pogled da unese društvena nauka.

Dakle, da ih učini još odgovornijim, pa i nesrećnijim kada pogledaju šta se dešava oko nas“, objašnjava Vuković.

I pored svih problema sa kojima se suočava sistem visokog obrazovanja, postoje i pozitivni primjeri. Ima i onih koji razmišljaju o tome šta budućim brucošima može obezbjediti posao na tržištu rada. Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci, pored postojećih, uvedo je i dva nova programa, geografski-informacioni sistemi i turizmologija.

Koliko je Prirodno-amatematički fakultet bitan za jedno društvo i njegov ekonomski razvoj, svjedoči nam student četvrte godine Aleksandar Ćurguz.

„Hemija i fizika su osnov mnogih industrija, bilo vojne, prehrambene ili drvne, sve one trebaju hemičara, fizičara ili stručnjaka neke druge prirodne nauke“, kaže Ćurguz.

Sve novine na Univerzitetu u Banjoj Luci uvode se zbog povećanja kvalietata studiranja, kaže portparol Univerziteta u Banjoj Luci Dario Stanković.

„Sve što radimo, radimo u korist studenata i zaposlenih, kako bismo stvorili što bolje uslove studiranja i da Univerzitet u Banjoj Luci bude što bolji i privlačniji“, kaže Stanković.

Bez obrazovanja do razvoja društva i ekonomije ne može doći, saglasni su naši sagovornici i zato je potrebno, kažu, prevazići sve izazove, kako bi studenti imali odgovarajuće uslove za obrazovanje i profesionalno ostvarivanje na ovim prostorima.

(BN) Foto: BN