Miroslav Subašić iz “Mozaika prijateljstva”, zahvaljujući kojima se saznalo za težak život ove četvoročlane porodice u Barlovcima kod Banjaluke, kaže da ocu još niko nije ponudio posao. Do sada je na račun za potrebe ove porodice uplaćeno oko 1.500 maraka, ali to je tek početak. Miroslav kaže da mu je cilj da bude otvoren humaniratni broj za ovu porodicu.
– Mile je vrijedan radnik, čestit. Hoće da radi i kada ima posla, radi po cijeli dan. Trudi se da zaradi koricu hljeba. Ko god bi njega zaposlio, to bi bio pun pogodak – ističe Subašić za Srpskainfo.
On najbolje zna, radeći sve ove godine sa ljudima kroz Udruženje i javnu kuhinju “Obrok ljubavi”, da ima onih koji “mole Boga da posao ne dobiju”, ali da ima ljudi koji bi samo da rade i zarade za svoju porodicu, da ne čekaju pomoć i ne ovise od nje. Mile je jedan od njih.
Obzirom da u mnogim branšama nedostaje radnika, neki od komentara na život ove porodice, gdje otac nadniči dva puta sedmično za po 50 maraka, jesu da bi on odmah sada mogao da nađe posao za 800, 900 KM. Možda je tako, ali taj čovjek živi daleko od grada, nikakvog prevoza nema i ako ga njegova porodica zatreba, ne može ni lako ni brzo doći do njih. I Subašić ima svoje viđenje situacije.
– Naučio je na posao. Zna svašta. I možda se Mile se u toj grupi ljudi gdje radi, osjeća sigurno. Ne treba ga osuđivati, već pomoći, ponuditi mu da radi – naglašava Subašić.
Prema njegovim riječima, zbog pogrešno postavljenih stvari u društvu, ima ljudi koji ne žele da rade, jer nemaju potrebe i onih koji bi da rade, ali nisu imali priliku i kada su je dobili, ugrabili su je. Navodi primjer muškarca iz centra, dijete oficira koji je sve imao, a onda ostao bez svega.
– Nije imao od čega da živi, neko ga je poslao nama. Kada sam ga vidio u redu da stoji, a ima pesedestek godina, rekao sam mu da to nije dobro, da treba da radi. I da ništa nije džabe i obrok koji dobije neko mora da plati. On je tada rekao da bi htio da može da zaradi 70,80 maraka da plati komunalije. Zatim je krenuo da radi kod nas. Onda se zaposlio u jednom market i danas radi i zarađuje – priča Subašić.
Kako kaže, od 25 ljudi koji rade u “Mozaiku prijateljstva” ima 10 osoba kojima niko ne bi dao nikakvu mogućnost da rade. Ali, sa njima su uspjeli.
A otkud stranci da rade u Banjaluci nije ništa ni novo, ni čudno. Puno domaćih radnika otišlo je izvan granica, u potrazi za boljim životom. Suočeni sa nedostatkom radne snage, poslodavci su počeli da zapošljavaju strance. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske izdaje radne dozvole poslodavcima radi zapošljavanja stranaca i osoba bez državljanstva isključivo ako se na evidenciji nezaposlenih lica koju vodi JU Zavod za zapošljavanje RS ne nalaze osobe sa istim kvalifikacijama koje traži poslodavac u podnesenom zahtjevu.
Jednostavnije, radne dozvole se izdaju za zanimanja kojih nema na evidenciji Zavoda ili se za njih traže posebna znanja i vještine. Godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva za Republiku Srpsku utvrđuje JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske uz saglasnost Vlade Republike Srpske. Kvota radnih dozvola potom se upućuje Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, da bi Savjet ministara donio konačnu odluku o kvoti radnih dozvola u BiH.
– Kvota izdavanje radnih dozvola stranim državljanima za 2023. godinu je 1.400 radnih dozvola od čega 1.000 novih i 400 produženih radnih dozvola. Sa 30.6.2023. godine u Filijali Banjaluka izdato je 617 radnih dozvola od čega 519 novih i 98 produženih radnih dozvola. Najviše radnih dozvola izdato je u oblasti građevinarstva i prerađivačke industrije – odgovoreno je Srpskainfo iz Zavoda za zapošljavanje RS .
Inače, na evidenciji nezaposlenih, u birou Banjaluka sa 31. avgustom prijavljeno je 4.655 nezaposlenih osoba, od čega 2.456 žene. Među KV radnicima je najviše prodavača, zatim slijede automehaničari, vozači teretnih kola, konobari, mehaničar mašina alatljika, bravari i konfekcionari tekstil.
Na spisku onih sa srednjom stručnom spremom najviše je ekonomskih tehničara, maturanta gimnazije, mašinskih tehničara, tehničara za drumski saobraćaj, upravni, građevinski, poslovno pravni, poljoprivredni, turistički i tehničar elektroničar.
Od onih sa završenim fakultetom najviše je diplomiranih ekonomista i pravnika, zatim profesora razredne nastave, psihologa, ekonomista menadžera, inženjera arhitekata, profesor engleskog jezika i književnosti, politologa, diplomiranih socijalnih radnika i ekologa.
– Sa evidencije Zavoda u birou Banjaluka za osam mjeseci u 2023. godini po osnovu zaposljenja i obavljanja privatne djelatnosti brisano je ukupno 1.857 lica – podaci su Zavoda.
(SRPSKAINFO)
