Šta Srpska dobija odjeljenjem za borbu protiv dezinformacija i laži

– Odjeljenje za borbu protiv dezinformacija i laži, koje bi trebalo da formira Vlada RS, a na ideju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, kojem je CIK BiH oduzeo mandat, izazvalo je podijeljena mišljenja struke u Srpskoj.

Tako jedni smatraju da je medijski prostor na neki način zaista zatrovan ogromnim brojem lažnih portala i vijesti, dok su drugi mišljenja da će ovo voditi gušenju medijskih sloboda.

Dodik je, podsjetimo, na posebnoj sjednici Vlade Srpske kazao da se u BiH dnevno emituje 1.000 vijesti i da su one u većini negativne, te da se o Republici Srpskoj šire sistemske laži.

„Čak 87 odsto informacija je negativno i 13 odsto ne može da se bori protiv toga. A mi prećutkujemo zato što ne možemo da se nosimo sa budalama, nije to naš nivo da odgovaramo nekom tamo lažljivom pojedincu i njegovim interesima, ili nekim strukturama. Čitav medijski spektar u FBiH je usmjeren negativnim narativom protiv Srpske, a primjećujemo da značajan broj važnih ljudi iz Srpske konzumira te vijesti i transformiše svoja ponašanja ka tome“, poručio je Dodik tom prilikom.

Ranka Perić Romić, poslanica u Klubu SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, poručuje da prvo treba sačekati da se vidi na koji način je uopšte osmišljeno pomenuto odjeljenje.

S druge strane, kada je u pitanju medijski prostor u Republici Srpskoj i informacije i vijesti koje se plasiraju svakodnevno, podsjeća da je postojeći Zakon o medijima RS zastario i da se zbog toga stvorio prostor za širenje raznih medijskih malverzacija i spinovanja.

„Svjedoci smo da i u medijskom prostoru imamo dosta neprovjerenih informacija koje kompromituju ljude. Potpuno je jedna stvar pričati o objektivnom informisanju, ali smo svjedoci da naročito neki portali žive od onlajn prostora i da svaka atraktivna vijest, bilo da je ona tačna ili netačna, može da izazove određenu zainteresovanost, što utiče i na gledanost tog medija. A onda to je svakako prostor za političke i neke druge vrste malverzacija, koje mogu biti štetne ne samo po politički prostor, već društvene, ekonomske i druge procese. Ali, ovo što govorim, ne znači da svi mediji nisu objektivni. Međutim, činjenica je da nam nedostaje zakon i neka instanca putem koje bi se vodilo računa o validnosti informacija“, kaže Perić Romićeva za „Nezavisne novine“.

Borislav Vukojević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističe da ne postoji država u svijetu koja nema problem sa širenjem lažnih vijesti i dezinformacija i da će vjerovatno tako biti i u ubuduće.

Zbog toga on smatra da borba protiv toga ne smije biti selektivna, ali niti generalizovana, u smislu da se krivica za takve vijesti okreće i ka onima koji i te kako dobro rade svoj posao.

Prema njegovim riječima, najveći problem, kada je u pitanju relacija politika (političari) – lažne vijesti i dezinformacije, predstavlja to što će svaki političar nešto predstaviti kao neistinu ili dezinformaciju ako je rečeno protiv njega.

„Oni koji govore o tome, bilo vlast ili opozicija, misle da su dezinformacije ili lažne vijesti ono što ne ide u njihovu korist. Kada se kaže borba protiv toga, ovdje se to generalizuje i onda se u stvari degradiraju i mediji koji zaista dobro rade svoj posao, prvenstveno mislim na lokalne portale, uslovno rečeno manje medije…“, navodi Vukojević.

Naglašava da, ukoliko zaista postoji namjera da se pitanje dezinformacija i lažnih vijesti rješava, to mora biti rađeno sistemski.

„Suština je da, ako se nešto procesuira kao lažna vijest ili dezinformacija, mora postojati autoritativan izvor koji će da definiše šta jeste, a šta nije dezinformacija. Neke paušalne izjave, poput toga da je neko rekao ovo ili ono, da je nešto lažna vijest, to ne ide na takav način. Da bi se došlo do pravog rješenja, mora postojati politička volja da se to zaista uradi, a ne u smislu da se borimo protiv neistomišljenika. A veliki dio odgovornosti u ovom slučaju, ruku na srce, snose političari i političke partije koje svojim prepucavanjima doprinose tome da lažne informacije cvjetaju na svakom ćošku“, kazao je Vukojević za „Nezavisne novine“.

Vladimir Kovačević, novinar portala Gerila, ocjenjuje da je medijski prostor u Republici Srpskoj preplavljen dezinformacijama i lažima, ali kako dodaje, teško mu je da povjeruje u neke iskrene namjere u ovom slučaju.

„Dodik možda ima dobre namjere s obzirom na to da je medijski prostor u Republici Srpskoj preplavljen dezinformacijama i lažima, portalima bez impresuma, stranačkim portalima koji služe za promociju političara i diskreditaciju njihovih protivnika. Stanje je loše i na mnogim velikim, tradicionalnim medijima koji su pod kontrolom vlasti u Republici Srpskoj. Međutim, teško je vjerovati da Milorad Dodik želi da popravi lošu medijsku sliku u Republici Srpskoj. Bliže istini je vjerovanje da će pomenuto odjeljenje biti formirano sa ciljem daljih gušenja medijskih sloboda u Srpskoj“, kaže Kovačević za „Nezavisne novine“.

Situacija u Republici Srpskoj, kako navodi, podsjeća ga na Orvelovu „1984“.

„U tom kultnom romanu fiktivna država Okeanija ima Ministarstvo istine. To ministarstvo je zaduženo za pružanje informacija i kulturnih sadržaja stanovništvu, ali u stvarnosti služi kao propagandno oruđe režima Okeanije“, zaključuje Kovačević.

Nezavisne