Šta predstavnici svih društvenih sfera života u BiH očekuju od 2023.

Šta predstavnici svih društvenih sfera života u BiH očekuju od 2023.

Promjene nabolje nisu moguće preko noći, ali je bitno da na tome radimo.

Ukratko, to bi bila jedna od suštinskih poruka koje su predstavnici svih društvenih sfera života u BiH poslali govoreći o očekivanjima od 2023. godine.

Šta u narednih 12 mjeseci priželjkuju i šta će nam taj period donijeti, “Nezavisne novine” su pitale ljude iz brojnih branši, od kulture, preko zdravstva, do prosvjete i sporta.

Sociolog Drago Vuković: Društvo treba da ozdravi

Ovo je vrijeme ozbiljnih konflikata u društvu, na lokalnom, a posebno na globalnom nivou. Nikako da izađemo iz tako lošeg društvenog ambijenta. Što se tiče Republike Srpske, očekujem stabilizaciju institucija i konačno pokretanje tog razvojnog zamajca kroz ozbiljne projekte i podršku od strane pristupnih evropskih fondova.

Očekujem svakako više sinergije kod političkih i ostalih aktera s ciljem stvaranja pozitivnog, podsticajnog ambijenta, gdje će glavna vijest biti nešto što se stvara, neki rezultati stvaralaštva, a ne ono što označava destrukciju, kriminal i korupciju.

Društvo treba da ozdravi da se ljudi u njemu osjećaju zadovoljnim i srećnim, da iskazuju ljubav prema Srpskoj, a da ona bude najbolje mjesto za sve njene građane. Naravno, ne može se to lako i brzo ostvariti, ali tome treba svi da težimo.

Stevo Pašalić: Nema velikih lomova za kratko vrijeme

Kada su u pitanju očekivanja u 2023. godini, opšte pravilo u demografiji je da nema velikih lomova za kratko vrijeme. Niti će biti enormnog rađanja ni umiranja, niti enormnog povećanja niti smanjenja stanovništva.

Mjere kao što je ona koja se odnosi na 750 maraka za višečlane porodice, te neke druge, koje najavljuju, mogle bi u 2023. godini nešto donijeti, ne u smislu da ćemo nešto preko noći zaustaviti, ali se u 12.05 kreće sa nekim procesima.

Tu su i druga pitanja, kao što je ekonomski rast, jer su ekonomija i demografija jako usko vezane. Ljude prije svega interesuje siguran i stabilan posao i na taj način se može ublažavati iseljavanje. Dakle, uvijek treba pokazati optimizam da ćemo nešto uspjeti, mada sam ja oprezan, jer su hiljade dokumenata u ladicama pa nije ništa riješeno.

Aleksandar Milić: Usmjerimo se na ono što je dobro

Perspektivnost ne treba gubiti niti treba pretpostavljati da će biti sve teže, nego treba razmišljati o novim okolnostima. Uvijek očekujemo bolje uslove življenja. Da bi se mentalno zdravlje više unaprijedilo, učvrstilo, treba malo više da radimo na mentalnom zdravlju, u tom preventivnom periodu, kod mlađih uzrasta.

Treba uvijek da se usmjeravamo na one informacije koje su objektivne, povoljne i koje postoje. Bilo bi opterećavajuće kad ne bismo opažali ono što je dobro. Osnovno je da se usmjerimo na ono što je dobro, u životu, porodici, zdravlju, profesiji. Mnogo vrijednosti ima koje zanemarujemo u odnosu na opterećenja koja postoje.

Uroš Bjelica, predsjednik Unije studenata Srpske: Već smo zacrtali ciljeve

Prethodnih godinu dana, Unija studenata Republike Srpske bila je važan faktor u razvoju društvenog procesa. Kada pogledamo godinu unazad možemo biti ponosni dosadašnjim radom i optimistično ulazimo u narednu godinu.

Realizovali smo brojne projekte, infrastrukturne projekte, a sve radi poboljšanja studentskog standarda. Besplatno školovanje, što se odnosni i na prvi i drugi ciklus, besplatan smještaj u domovima, izgradnja novih studentskih domova i mnoštvo drugih stvari je obilježilo prethodnu godinu.

Što se tiče naredne godine, već smo zacrtali svoje ciljeve i težićemo ka tome da realizujemo određene projekte kao što su izgradnja novog doma u Bijeljini, izgradnja doma u Foči i druge aktivnosti koje Unija studenata Republike Srpske svake godine organizuje. Kada zaokružimo ovu priču sa novim studentskim domovima, Univerzitet u Istočnom Sarajevu i Univerzitet u Banjaluci biće jedni od vodećih univerziteta u regionu. U 2023. želim svima mnogo sreće i zdravlja.

Darko Maletić, bivši fudbaler Borca i Partizana: Ne očekujem ništa spektakularno

Što se tiče sljedeće godine, ne očekujem ništa spektakularno, jer sljedeća godina ne donosi neko veliko takmičenje (SP, OI), a u klupskim takmičenjima BiH ionako nema neke značajne predstavnike u ozbiljnijim evropskim takmičenjima. Sigurno ulaganja u sport nisu na nekom ozbiljnijem nivou da bi se napravio neki značajniji iskorak i zbog toga veliki broj sportista odlazi da nastupa za druge reprezentacije. Znamo da je infrastruktura najveći problem. Nadamo se da će se u budućnosti nešto promijeniti u tom segmentu.

Željko Panić, proslavljeni plivač: Više ulaganja u individualni sport

Nažalost, za sport u RS i BiH se ne izdvaja dovoljno novca, a i ovaj mali dio što se izdvaja dosta je loše raspoređen. Ne treba biti mnogo pametan kada se govori o načinu izdvajanja sredstava. Uz pravilnu kategorizaciju i model raspodjele sredstava po sportovima na nivou RS i BiH mnogo toga se može promijeniti nabolje. Klubovima ne dozvoliti da komuniciraju sa Ministarstvima, jer treba da ide preko sportskih saveza (osim u slučaju da je klub organizator takmičenja/turnira ili u slučaju problema sa sportskim savezom). Ako želimo da imamo vrhunski sport, prije svega savezi moraju imati plan i program rada klubova. Stručni odbori moraju funkcionisati i međusobno sarađivati. Savezi moraju imati dovoljno sredstava da šalju sve sportiste koji ispunjavaju uslove za učešće na velikim takmičenjima, jer stvarno više nema smisla da te ogromne iznose moraju da obezbijede klubovi i roditelji. Sportisti predstavljaju svoju državu, a država apsolutno ne učestvuje u tome. Treba više ulaganja u individualni sport. Individualci mnogo manje koštaju državu od ekipnih sportova, a daju istu težinu u promociji i marketingu.

Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola semberske regije: Konstantno raditi na obrazovanju

Obrazovanje je nešto na čemu treba konstantno da se radi u smislu unapređenja, renoviranja i prilagođavanja modernim trendovima. Obrazovanje Republike Srpske prati svjetske tokove i prilagođava se savremenim aktivnostima i projektima. Mislim da je, objektivno, na nivou obrazovanja drugih razvijenih sistema. Mi smo kroz naše obrazovne projekcije izvršili reformu našeg obrazovnog sistema i obrazovnih profila. Kada je u pitanju upisna politika, pratimo potrebe tržišta rada. Naravno, obrazovanje nije zatvoren i završen proces, ono se mora prilagođava društvenim promjenama. Mislim da obrazovanje Republike Srpske ima kapacitet da isprati sve moderne tokove, zašto što je ustanovljeno na dobrim paradigmama kada je u pitanju obrazovna politika i da ima stručne kadrove koji to mogu da provedu. Imamo i zainteresovane učenike koji takođe razvijaju taj obrazovni sistem, a i pandemija je pokazala da se možemo nositi sa izazovima.

Nikola Crnčević, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske: Povećati plate svim radnicima

Povećanje plata od pet odsto za zaposlene u zdravstvu koji imaju primanja manja od 1.211 KM nije pravedno i smatramo da ta povećanja treba da dobiju svi. Pri tome, taj sporazum koji su potpisali predstavnici ostala tri sindikata nije naš stav. Napravićemo samo razdor i jaz između zaposlenih. Ono na čemu ćemo mi insistirati, osim plate, jeste i povećanje cijene rada sa 159,5 KM na 175 KM, ali za sve, što bi bilo povećanje od nekih 10 odsto. Jer sva dosadašnja povećanja su pojedena inflacijom. Nećemo odustati od svojih zahtjeva i ići ćemo ako treba u sve zakonom dozvoljene mehanizme borbe. Samo bih rekao da je u prethodnom periodu bilo i kašnjenja plata u pojedinim zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalnog tipa.

Ljiljana Labović Marinković: U kulturi očekujemo novo, drugačije i bolje

Od svake godine, na njenom samom početku, prirodno je da očekujemo nešto novo, drugačije i bolje. Polje umjetnosti u kojem djelujem je ove godine poentiralo sjajnim rezultatima, jer uspjesi Dječijeg pozorišta jesu bili impozantni. Tako će, ili slično, sigurna sam odgovoriti mnoge moje kolege.

O kulturnoj osviještenosti iz vizure umjetnosti za djecu, dodala bih da naše uspjehe motiviše upravo svijest da djeca razumiju savremene trendove teatra, da prihvataju sve pozorišne forme i razumiju sve lutkarske formate. Jedno bez drugog ne ide.

Na svijest o umjetnosti, njenoj blagotvornosti i važnosti svakog umjetničkog djela upravo i podstiču institucije svojim djelovanjem.

 

(Nezavisne)

CATEGORIES
Share This