Ovaj nesvakidašnji slučaj ponovo je podigao alarm o duboko ukorijenjenoj opasnosti trgovine djecom, koja zahvata mnoge zemlje, pa tako i BiH.
Dakle, policija je u kući u Brčkom pronašla 31 dijete za koje se sumnja da su bili žrtve trgovine ljudima. Djeca koja su pronađena uzrasta su do 12 godina, a najmlađa među njima je beba od nekoliko mjeseci. Prema nezvaničnim informacijama, slučaj je otkrila socijalna radnica koja je pronašla djevojčicu koja je pobjegla iz te kuće, nakon čega je alarmirana policija. Za sada je uhapšeno osam osoba zbog sumnje na trgovinu ljudima i organizovani kriminal, među kojima je, navodno, i sudski policajac i njegova majka.
Djeca su trenutno na sigurnom, a brigu o njima preuzeo je Centar za socijalni rad. Međutim, za sada se sa sigurnošću ne može tvrditi šta se zapravo dešavalo u, kako su je nazvali, “kući strave”, i otkud sva ta djeca tu.
Postavlja se pitanje koliko dugo su zapravo mališani bili tu, odakle su došli, gdje su im roditelji i ko zapravo stoji iza svega ovoga?
Pojavljuju se teorije da su komšije znale za postojanje „kuće strave“, ali da su mislili da je vrtić, da su roditelji mališana, koji su pronađeni u kući, djecu ostavljali na čuvanje, dok su oni prosjačili po evropskim zemljama, da djeca imaju hrvatske pasoše, strane dokumente itd. Ipak, još uvijek niko sa sigurnošću ne može da odgovori na pitanje “Šta krije “kuća strave”?”
Nažalost, djeca, kao najranjivija bića, nisu samo žrtve zlostavljanja, već su često i meta organizovanih kriminalnih mreža koje ih iskorištavaju. Trgovci ljudima koriste djecu za različite svrhe, i to u uslovima koji su daleko od svega što bi čovjek mogao smatrati pravom djeteta.
Iako su vlasti u Brčkom preduzele korak u otkrivanju i riješavanju ovog slučaja, čini se da će se ovo klupko u narednim danima tek početi odmotavati.
Slučajevi trgovine djecom nisu izolovani, a u posljednje tri godine, granična policija BiH spriječila je više takvih pokušaja.
Ono što je važno jeste veća saradnja među državama i međunarodnim organizacijama, jer trgovina djecom prelazi državne granice i zahtijeva koordinirani napor u borbi protiv ovog kriminala.
Međutim, ostaje bitno pitanje: Koliko je još “kuća strave” skriveno u gradovima BiH?
Institucije se uvijek hvale akcijama, a građani, ipak, traže neke konkretne rezultate – razbijanje kriminalnih mreža koje stoje iza ovakvih zločina.
Svaka žrtva je poziv na akciju, jer djeca nisu roba. Niti bi smjeli da budu roba.
Autor: Sanja Dragić/Srpskainfo
