Sjećanje: 23 godine od NATO zločina u Grdeličkoj klisuri

Sjećanje: 23 godine od NATO zločina u Grdeličkoj klisuri

Bio je drugi dan Vaskrsa, 12. april 1999. godine, ponedjeljak, kad je brzi voz broj 393 iz Niša za Vranje i Ristovac prošao kroz Grdelicu.

Malo kasnije, u 11:39 časova, jaka eksplozija zatresla je kuće, izvaljujući vrata i prozore iz ležišta. Mještani, zasuti komadima stakla, odmah su znali, NATO je gađao mostove.

Prva raketa pogodila je drugi od četiri vagona i lokomotivu, i prva kola gurnula naprijed nekih stotinjak metara.

Deset sekundi kasnije, drugi projektil srušio je drumski most. Treća raketa pala je na treći vagon, a četvrta je još jednom pogodila drumski most.

Prema svjedočenjima očevidaca, vagoni su gorjeli na mostu, a dijelovi ljudskih tijela razletjeli su se svud naokolo, bilo ih je i na granama drveća. Ljudi su jaukali, neki su se izvlačili kroz razbijene prozore.

Prema svjedočenjima očevidaca, vagoni su gorjeli na mostu. Ljudi su jaukali, neki su se izvlačili kroz razbijene prozore.

Prvi su na mjesto nesreće stigli zaposleni iz Doma zdravlja, policajci iz lokalne stanice, kao i neki mještani, a nakon 30 minuta kasnije pristigle su i ekipe vatrogasaca i Hitne pomoći iz Leskovca.

Borba sa vatrom trajala je sat vremena, ali usijanim vagonima spasioci nisu mogli da priđu još nekoliko časova poslije toga.

Na spomeniku postavljenom uz željeznički most danas je uklesano 14 imena, uz napomenu da neka tijela nisu identifikovana.

Prema zvaničnim podacima, stradalo je najmanje 15 putnika, među njima i šestogodišnji dječak, Branimir Stanijanović iz Aleksinca. Mjesecima kasnije Velika Morava izbacivala je na obalu, daleko nizvodno od mosta, ljudska tijela.

Ubistvo civila izazvalo je kontroverzne reakcije u svijetu, a tadašnji komandant NATO-a Vesli Klark izjavio je da je pilot “u posljednjem dijelu sekunde shvatio da na most ulazi voz i nije mogao da zaustavi raketu”.

Njemački “Frankfurter rundšau” 2000. godine ustanovio je da je video-snimak koji je NATO emitovao bio ubrzan 4,7 puta kako bi lažirali brzinu voza.

Istraživanje lista pokazalo je da je pilot imao 40 sekundi, odnosno dovoljno vremena da reaguje, da je putnički voz mogao biti uočen, a novi napad izbjegnut.

SR Јugoslovija je napad opisala kao zločin, a humanitarne organizacije, među kojima i “Amnesti internešnel”, kritikovale su napad i smatrale da je trebalo da se zaustavi kada je voz bio pogođen, i da je druga bomba prekršila princip proporcionalnosti, ali za ovaj zločin niko nikada nije kažnjen.

Istog dana, 12. aprila, avioni NATO-a na fabriku automobila “Zastava” u Kragujevcu sručili 15 projektila, i tada je ranjeno 36 radnika. Više radnika ranjeno je i u napadu na kruševačku Toplanu i Fabriku “14. oktobar”.

Tog dana, avioni NATO-a bombardovali su rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu, oštetivši tom prilikom u Pančevu i manastir Vojlovica – hram Svetog arhangela Gavrila iz 14. vijeka, zadužbinu Stefana Lazarevića.

Na spomeniku pokraj željezničkog mosta preko Južne Morave u Grdeličkoj klisuri uklesane su riječi: “Ne treba se bojati ljudi, nego neljudskog u njima”.

Srpskacafe

CATEGORIES
Share This