Naime, prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju Srpske, za njegu bolesnog djeteta starosti do 15 godina roditelj ukupno ima 15 kalendarskih dana, ili 7 dana za djecu stariju od 15 godina.
Ovo je, naglašavaju roditelji, ispod svakog mogućeg nivou, s obzirom na to da se djeca u vrtićima, posebno u sezoni virusa, svako malo razboljevaju.
– Još nije ni kraj februara, a meni su ostala još tri dana. Moj dječak, star 20 mjeseci, u januaru je zakačio neku virozu. Imao je temperaturu i danima je kašljao, do povraćanja. Koristili smo nekoliko terapija, ali je na kraju uključen antibiotik, pa sam morala 5 dana na bolovanje. Praktično, čim je popio poslednju dozu, sutradan je krenuo u vrtić. Sedmicu dana je bio dobro, a onda je temperatura opet skočila, išla je do 39 stepeni. Ovaj put je bila upala grla, pa opet antibiotik, pa opet bolovanje, i to 7 dana – priča Mirjana S. iz Banjaluke.
Kaže da kraj sezone infekcija nije ni na vidiku, te da ne zna šta će i kako će ako se dijete opet razboli, pa ne bude moglo u vrtić.
– Van svake pameti je imamo samo 15 dana bolovavanja za njegu bolesne djece! Pa, to je, ponekad, potrebno po samo jednoj bolesti, ako dijete zakači neku ozbiljniju upalu i mora duže da se oporavlja. Očigledno, u Srpskoj nikoga ne interesuju ni djeca ni roditelji, s obzirom na to da imamo ubjedljivo najgora pravila kad je riječ o trajanju bolovanja za njegu mališana. Ako je nakaradan, zakon se mora mijenjati. Nije mi jasno zašto se naš zakon toliko razlikuje od onih u Hrvatskoj i Srbiji, gdje je ova oblast daleko bolje uređena – poručuje ona.
Podsjetimo, u Srbiji roditelj za svaki pojedinačni slučaj bolesti ima pravo do 15 dana bolovanja za dijete mlađe od 7 godina. Za djecu stariju od 7 godina, za svaku bolest pojedinačno ima do 7 dana.
U Hrvatskoj roditelj ima pravo na bolovanje do 60 dana za svaku utvrđenu bolest pojedinačno, kod djeteta mlađeg od 7 godina, a za stariju djecu do 40 dana.
U kudikamo boljoj poziciji od nas su i roditelji u FBiH, koji imaju pravo na bolovanje po osnovu njege djeteta do 4 mjeseca u godini za dijete mlađe od 15 godina ili do 2 mjeseca ako je dijete starije.
Kod nas je zakon roditeljima ostavio mogućnost da na bolovanje po osnovu njege bolesnih mališana, u prosjeku, mogu da odu 2 puta, po 7 dana.
A kad „ispucaju“ normu predviđenu Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, svi oni moraju da se dovijavaju kako znaju i umiju. Jer, kad se dijete razboli treći ili svaki sledeći put, roditelji nemaju kud nego da uzimaju odmor, otvaraju bolovanje na sebe ili se upuštaju u grčevitu potragu za nekim ko bi im, dok su na poslu, pričuvao bolesnog mališana.
Iz Sindikata uprave Srpske poručuju da su još 2019. godine Narodnoj skupštini Srpske uputili Inicijativu za izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Predložili su da dužina privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta do navršene sedme godine života bude do 60 dana za svaku utvrđenu bolest, a za dijete od 7 do 18 godina života do 40 dana.
– Takođe, zahtjevali smo da naknada plate za njegu djeteta bude u punom iznosu, bez ikakvih umanjenja, naročito za njegu djece do sedme godine života, djecu oboljelu od težih bolesti kao i djecu oboljelih od rijetkih bolesti. Pored toga, u procesu donošenja novog Zakona 2022. godine zahtijevali smo da naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad nikako ne može biti ispod iznosa najniže plate u Republici – naglašava za Srpskainfo sekretar ovog sindikata Milorad Mitrović.
Prema njegovim riječima, problem je i što u ukupan fond dana za njegu bolesnog djeteta tokom godine, u Srpskoj ulaze i vikendi. Objašnjava da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad ostvaruje naknada plate, koja se može ostvariti samo za radne dane, dok se vikendi ne mogu računati.
– Dakle, problem je i premalo dana godišnje, i naknada plate za vrijeme bolovanja od 70 odsto, i računanje vikenda u bolovanje. Primjera radi, Srbija ima daleko bolje rješenje, jer određen broj dana propisuje za svaki slučaj bolesti, a ne sumarno na godišnjem nivo. Taj model trebalo bi da bude prenesen u naš sistem, jer je rješenje u Srpskoj katastrofalno. Naime, kad roditelji iskoriste tih 15 dana godišnje, često nemaju izbora nego bolovanje otvaraju na sebe. A time ne dobijamo ništa, osim jedne nove zloupotrebe – kaže Mitrović.
Kad je riječ o izmjeni aktuelnih propisa, naglašava da su to procedure koje traju godinama.
– Da je bilo volje nadležnih, ovaj problem bi odavno bio riješen, na dobrobit i djece i roditelja – poručuje Mitrović.
