Ravna Gora, slavi đenerala Dražu Mihailovića, vođu Trećeg srpskog ustanka i Ravnogorce, slobodare, junake, prve gerilce: SLOGU, SABORNOST i LjUBAV BRAUNOVIĆ SABRAO

Kako i dolikuje istinskoj srpskoj braći, iz svih krajeva Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, iz regiona i rasejana, sa svih meridijana, saborno, mirno, u ljubavi, uz bogat kulturno umjetnički program, obilježili su 83 godišnjicu izlaska đenerala Draže Mihailovića na Ravnu Goru sa Ravnogorcima, sve sjajnim junacima, slobodarima, ustanicima, prvim srpskim gerilcima.

Uz naziv programa „Živ je…“, sa scenografijom posvećenoj slavnom srpskom čiči, uz divna kazivanja o njemu Igora Braunovića, predsjednika Udruženja „Naša“ Drina, unuka Dražinog Vojislava Mihailovića i istoričara dr
Nemanje Devića,uživali su poštovaoci i potomci Ravnogoraca, koji su, na Ravnu Goru, stizali kao rijeka, sa svih strana, u prelijepi kompleks o kom brine, kao i sadržajima u njemu, Udruženje „Naša
Drina“, predvođeno predsjednikom mr Igorom Braunovićem, koji je, i junak minulog rata, i vojvoda srpski, i veliki poštovalac SPC, humanista, direktor JP „Srbijašuma“ i narodni poslanik, čija se izlaganja i te kako pamte.

I ponašanje učesnika i obilježja koja su
nosili i njihov međusobni odnos, tokom druženja, programa i hramu bilo je kulturno, otmeno, dostojanstveno, ponosno….

-I sve, kao što se vidjelo sa jasno izraženom žarkom željom da zauvijek prestanu, da umunku, da ih nema nigdje, srpske podjele -kaže glavni organizator ovih svetkovina mr Igor Braunović, koji je u Breganičkoj ulici, u kojoj je živio đeneral Mihailović,uredio Spomen sobu čiči i spomenik.A, uz sve to spomen odaja je već, uveliko, dobila bogate kulturne, naučne i duhovne sadržaje.Posjećuju ju je mnogi poštovaoci Ravnogoraca, iskreni rodoljubi, istaknuti gosti iz zemlje i inostranstva.To je mjesto gdje se, danas, najotvorenije zbori o prikrivenoj i sakrivenoj srpskoj istoriji, o onima koje smo uvijek trebali da slavimo, a koji su postradali, na razne način, ili skajnuti od čiče Draže do akademika profesora dr Slobodana Jovanovića, Dragiše Vasića, Jezdimira Dangića i drugih.

Braunović, koga su sa ovacijama, pozdravili učesnici skupa, kaže da je srpska sloga nešto najpotrebnije i najsvetije, jer smo tako, kako kaže, bliži Bogu i dostojniji naših slavnih predaka.

-Da sve ide u tom, valjanom pravcu, evo, Bogu hvala, pokazuje ovaj, po svemu, lijep i divan dan i činjenica da našu otadžbinu moramo da čuvamo svim srcem, jer drugu nemamo i ljepše i bolje nemamo, uz stalnu borbu za očuvanje naše kolijevke Kosova i Metohije i našeg čeda Republike
Srpske.

Braunović je pričao kako je sinovac čuvenog crnogorskog vladara srpskoga roda, koji je bio na samrti, rekao mu da mu je lako što odlazi, „ali šta će on“.

-Mudri stric, vladar, poručio mu je da se drži Boga i Rusa -kazao je mr Braunović.

Na skupu su bili i mnogi Lozničani, čiji su grad 31 avgusta 1941 godine oslobodili Ravnogorci pod vođstvom potpukovnika Veselina Misite, Dražinog oficira, uz podršku slobodara i Jadrana, arhimandita Georgija Bojića, starješina drevne nemanjićke zadužbine,Manastira Tronoša, kod Loznica.
Loznica i Banja Koviljača postala su dva prva oslobođena, od fašista, mjesta u tada okupiranoj Evropi.

-Srećom, u posljednje vrijeme, ovaj dan se zvanično slavi u gradu Loznica -kaže poštovalac Ravnogoraca Željko Lukić iz Runjana.

Šumari, na čijem je čelu godinama, Igor Braunović, imali su iz svojih redova velikog junaka u toj borbi, časnog i školovanog šumara u to doba Milivoja Lazića Mikana, porijeklom iz Gornjeg Dobrića, koji je službovao u tronoškim šumama.Mada je bio div junak u borbi protiv fašista, posle rata je osuđen, bez ikakvog osnova, i robijao je godinama kao blizak saborac potpukovnika Misite, arhimandrita Bojića i drugih slobodara.

-I uvijek se,s ponosom, sjećamo takvih ljudi među kojima je visoko šumar Miloš Ćirković iz kosmetskog Belog Polja, koga slavimo i kom smo podigli spomenik kraj Drine.

ISTOK