Mlinarević je ocijenio da povećanje plata u javnom sektoru neće imati značajniji uticaj na inflaciju, te da ova mjera prije svega ima za cilj očuvanje realne vrijednosti dohotka zaposlenih koji su, kako navodi, takođe pogođeni rastom cijena.
On ističe da su radnici u realnom sektoru često u nepovoljnijem položaju jer nisu u istoj mjeri obuhvaćeni mjerama podrške.
Prema njegovim riječima, rast plata u javnom sektoru može doprinijeti i povećanju javne potrošnje, što u određenoj mjeri može pozitivno uticati i na privatni sektor kroz veći plasman proizvoda i usluga. Istovremeno, cilj ovih mjera je da se očuva kupovna moć građana i spriječi pad tražnje u uslovima inflacije.
Mlinarević upozorava da pad kupovne moći može dovesti do smanjenja tražnje na tržištu, što se dalje može odraziti na proizvođače, koji u takvim okolnostima mogu smanjivati proizvodnju i broj zaposlenih.
U tom kontekstu, naglašava da je održavanje tražnje ključno kako bi se izbjegli negativni scenariji poput recesije.
Kada je riječ o privatnom sektoru, on smatra da postoji prostor za dodatne mjere koje bi pomogle poslodavcima da povećaju plate zaposlenima bez dodatnog fiskalnog opterećenja, kroz različite poreske olakšice ili povećanje neoporezivog dijela zarade.
U širem fiskalnom okviru, navodi da bi država eventualno mogla nadoknaditi dio prihoda kroz veće prihode od PDV-a, usljed povećane potrošnje, čime bi se dio mjera mogao pokazati fiskalno neutralnim.
Mlinarević se osvrnuo i na najave jednokratnih pomoći i povećanja minimalnih penzija, ističući da je važno da takve mjere budu precizno usmjerene ka onima kojima su najpotrebnije, kako bi se izbjeglo neracionalno trošenje javnih sredstava.
U tom smislu predlaže i uvođenje posebnog indeksa koji bi pratio kretanje cijena hrane i energije, s obzirom na to da najveći dio prihoda domaćinstava sa srednjim primanjima odlazi upravo na ove kategorije.
Praćenjem tih podataka, kako navodi, moguće je realnije procijeniti opterećenje građana i kreirati ciljane mjere podrške koje bi bile efikasnije i pravednije u odnosu na linearne modele pomoći.
Srpskainfo
