Iako bi ova kampanja Ministarstva trgovine i turizma Srpske trebalo da traje do kraja mjeseca izgleda se ona završila i prije.
U jednom od banjalučkih marketa nakon to smo obišli sve police sa izloženim proizvodima pitali smo zaposlene da li imaju nešto od proizvoda sa 0% marže.
– Bilo je, ali sada nemamo ništa – rekli su nam u marketu.
“Kampanja nije urodila plodom”
Iako je je ministar trgovine i turizma Denis Šulić početkom marta predstavljajući kampanju rekao da su se proizvođači, distributeri i trgovci odrekli marže na 30 proizvoda, uglavnom prehrambenih koji su u prosjeku jeftiniji oko 20-30 odsto u drugom marketu pronašli smo samo par proizvoda sa oznakom „0% marže – Jer nam je stalo“.
– Po našem viđanju ovo nije urodilo plodom niti očekivanim, niti bilo kakvim. Prvo od broja proizvoda koji su bili na ovoj listi do trgovaca koji su se uopšte uključili u ovu priču – izjavila je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.
Prema njenim riječima ovo je bio dobar pokušaj Ministarstva trgovine da nekako pokaže ljudima da se na njih misli, da mogu nekako i trgovce uvući u jednu postignu priču da imamo određene proizvode sa 0% marže.
Istakla je da je svaka nova nabava bilo koje vrste robe već imala novu cijenu.
– Proizvodi nisu bili toliko baš atraktivni za naše potrošače, odmah su na početku svi reagovali „nećemo svakodnevno uzimati kečap“, a sa druge strane potrošači su javljali da ista vrsta kečapa u četiri tržna centra ima četiri različite cijene, tako da nekako uopšte govoriti o 0% marže je postalo preapsurdno – istakla je Murisa Marić.
Naglasila je da trgovci rade za svoj profit i da su se proizvodi koji su bili na ovoj listi izgubili u svim akcijama koje trgovci imaju tokom sedmice, za vikende, za određene dane ili kategoriju stanovništva. Te akcije su mnogo više urodile plodom nego ova priča.
– Sve te proizvode ne možemo naći na jednom mjestu i onda ljudi moraju da lutaju. Smatramo da sve vlade u ovoj zemlji moraju preuzeti odgovornost za ovakvo stanje sa cijenama. Do kada god bude slobodno formiranje cijena, mi ćemo imati ta stalna poskupljenja i ovakve akcije su samo ispadnu kao promocija određenog broja trgovina.
Ovakvi proizvodi u prodavnicama u Hrvatskoj nalaze se na jednom mjestu pa ih kupci lakše mogu pronaći.
Bez podataka
Srbija i Hrvatska objavljuju podatke o procentu marži u velikim trgovačkim lancima. To za područje BiH nije slučaj, pa nije poznato koliku maržu plaćaju građani.
– To je vrlo interesantno, mi nemamo te podatke. Hrvatska naravno ima i ograničenja sa maržama, Srbija takođe. Mi nemamo tu priču, pa pričamo stalno o osnovnih životnim namirnicama, a onda vidimo da je sada marža lijekove povećana mnogo i zato naši građani reaguju da je svaki lijek postao preskup. Na mostu dobijete na ćupriji izgubite, tako da se mi stalno vrtimo u krug sa ovom pričom o marži, cijenama, poskupljenjima – naglasila je Marić.
Dodala je da će tako i biti dok neko ne stane i ne sagleda svu ekonomsku situaciju ove zemlje koja zavisi od mnogo faktora.
– Ali se ovo može uredovati. Vidimo da se sve veće broj otvara upravo trgovina, a ne proizvodnih pogona. Kad govorimo o poljoprivredi, imali smo ovu priču sa poljoprivrednicima da ćemo otkup pšenice vršiti po nekih 30 feninga, dok imamo 300 grama hljeba po 2-3 KM – rekla je ona.
Prema njenim riječima to je dovoljan pokazatelj koliko bi trebala biti značajna priča o ograničenju marži.
– Mi ni jedan hljeb nemamo od kilogram, dozvolili smo ovakvu inflaciju. Vidite i sami da je 375 grama kafe 12 maraka, koliko nam to onda dođe kilogram. O ovome definitivno niko ne vodi računa – istakla je Marić.
Odgovornost
Dodala je da kontrolu cijena vrše inspekcijski organi, ali nemamo dovoljan broj inspektora da mogu propratiti sve što dnevno uđe u svaku trgovinu.
– Odgovornost leži na čelnim ljudima, ali dok god ovo traje, dok god mi kupujemo više PDV ide u kasu, mislim da je tu nekako poljuljan njihov interes da rješavaju ovo, a vidimo svakodnevno čime se bave, ali ne bave se u životom građana, od kojih i oni i te kako dobro žive – istakla je Murisa Marić.
Objasnila je da su mnogi artikli kod nas skuplji nego u Njemačkoj, gdje je najniža satnica preko 13 evra.
– Mislim da je to sve opet jedan dovoljan pokazatelj koliko smo mi siromašni, a zasigurno puno skuplje plaćamo određene proizvode – kaže ona. Dodala je da je najvažnije zaštititi domaću proizvodnju.
Srpskainfo
