Cijene nekih režija, naime već su otišle, dok su poskupljenja drugih u najavi, i mala je vjerovatnoća da ćemo ih izbjeći.
Od juče je skuplja mrežarina, pa će računi za struju, u prosjeku, biti viši za oko 10%.
Mnoge lokalne zajednice već su podigle i cijenu vode i odvoza smeća, a više cijene za svoje usluge zatražila je i banjalučka Čistoća.
Za poskupljenje grijanja bore se i Eko toplane Banjaluka, a ako do toga dođe, računi će biti veći za 25 odsto, odnosno, 30 KM za stan od 60 kvadrata.

Dakle, ako svjetlo dana ugledaju i najavljena poskupljenja, sa onima koja su već zaskočila građane, mjesečni računi za režijske troškove će, ukupno, biti veći za oko 50 KM. I to pod pretpostavkom da u stanu živi samo jedna osoba, što znači da će porodice morati da plate više.
Građane posebno jedi to što preduzeća koja isporučuju pomenute usluge, poskupljenje režija pravdaju ugroženim poslovanjem.
S druge strane, potrošači su veoma često na meti nestanaka struje i vode, stanovi znaju biti hladni i kad je temperatura u minusu, a ulice, čak i u gradskim naseljima, nerijetko zatrpane smećem.

– Ovo nema nigdje! Čim im zafali para, pukne preko naših leđa. A, malo-malo, nema vode, nema struje, ljudi cvokoću uz hladne radijatore, smeće na svakom koraku… Pa, na osnovu čega komunalna preduzeća traže više para?! Ponašaju se prema nama kao prema budalama, jer plaćamo nešto što nemamo, ili bar nemamo u potpunosti, a još nam prijete više cijene?! Zbrze nešto u saopštenjima, a mi strahujemo koliko će nam se natovariti na leđa. Ako već ne mogu da vode preduzeća kako treba, ti direktori treba da se povuku – kaže Milenko S, građevinac iz Banjaluke.

I ekonomisti smatraju da potrošačima pomenuta poskupljenja teško padaju i zbog toga što im nije jasno da li je to, zaista, opravdano ili ne.
– Naš narod stvarno nema povjerenje u ta povećanja cijena, čak i kad su ona, možda, opravdana. Zašto, zato što vjeruju da je to plod neefikasnog upravljanja i da se, onda, neki rashodi koji su posljedica toga, prevaljuju na cijene, odnosno na potrošače – ističe za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.
Kako kaže, dobro bi bilo da preduzeća koja dižu cijene svojih usluga, na pravi način iskomuniciraju sa javnošću zašto se to dešava.
– Jer, ljudi vjeruju da je to posljedica nekog neefikasnog upravljanja. Zato bi trebalo da postoji transparentnost u strukturi troškova, u objašnjavanju koji su to razlozi koji dovode do povećanjem cijene usluga. Treba organizovati javne konferencije, prezentacije, ako treba čak i javne rasprave, prije nego dođe do poskupljenja – kaže Mlinarević i dodaje da bi se, na taj način, spriječilo da komunalna preduzeća, onako ovlaš, plasiraju informaciju da su neki troškovi porasli i da se moraju povećati cijene, a da građani, jednostavno, treba da shvate da to tako mora.

– Treba da postoji jedna vrsta pritiska i na direktore koji upravljaju tim preduzećima, da ne mogu bez osnova da podižu cijene. I da će se, ako im je to praksa, naći na udaru čak i onih koji su ih delegirali na pozicije. Odnosno, da bi ih ta poskupljenja po inerciji, kao politički nepopularna, mogla koštati pozicije – poručuje Mlinarević.
Građane posebno ljuti to što, iz komunalnih preduzeća prijete da, ako ne dobiju saglasnost za povećanje svojih usluga, slijedi njihova restrikcije.
Prije poskupljenja vode u Banjaluci, iz Vodovoda su zaprijetili da bi, ako cijena vode ne ode, u gradu moglo da bude ugroženo vodosnabdijevanje.
Prijete i iz Čistoće i Eko toplana, uprkos tome što je Banjaluka prljavija nego ikad, a stanovi u brojnim ulicama svako malo bez grijanja.
Podsjetimo, gradska toplana je sredinom januara samoinicijativno temperaturu u stanovima smanjila na 20 stepeni, umjesto da ona bude 22 stepena. Prije 2 dana opet su upozorili da će uvesti restriktivni režim isporuke toplotne energije, jer nije usvojen njihov zahtjev za poskupljenje grijanja.


