Građani su prethodnih dana opisivali scene nezapamćene brutalnosti, upade maskiranih u lokale, udarce palicama i elektrošokerima, čupanje kamera i pretres bez ikakvih oznaka i naloga.
Na snimcima koji kruže društvenim mrežama čuju se vrisci, a među svjedocima nasilja bila su i djeca.
U ovakvim situacijama mnogi su se zapitali šta da su se zadesili u ovim lokalima, kako znati ko su maskirane osobe i koja prava imaju građani.
Raskorak između formalnog i suštinskog
Advokat Aleksandar Jokić kaže da je veliki raskorak između formalnog i suštinskog.
– Formalno, građani imaju svoja prava, građani mogu tražiti od lica da se identifikuje, građani mogu postavljati pitanja, međutim, faktički to na licu mjesta ne izgleda tako i nikada nije izgledalo tako u slučaju racije ili bilo koje slične operacije – naveo je on.
Objasnio je da je jedino što građani mogu uraditi bez straha da će biti lišeni slobode, legitimisani, vezani ili bilo šta je da slušaju, odnosno poštuju instrukcije policijskih službenika koji su u tom trenutku tu, bez obzira da li su se identifikovali ili nisu.
Na pitanje šta ukoliko nam se na ulici obrati policajac objasnio je da policijski službenik svaki put na molbu građana treba da se legitimiše, da bi građani znali da je u pitanju policijski službenik.
– Građani moraju da postupe po svakoj zakonitoj naredbi policijskog službenika. Dakle, sve što policijski službenik u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima traži od građana da urade, građani bi trebalo da postupe po tome. Dakle, da se identifikuju, da stanu ukoliko vrše neku radnju koja može biti sumnjiva, recimo ne smiju bježati od policije. Razne su situacije sada šta bi mogli policijski službenici ako bi tražili nešto nezakonito, građani bi se eventualno mogli oglušiti, ali onda to treba dokazivati kasnijim postupcima da je u pitanju nezakonita naredba – istakao je Jokić.
Naglasio je da je jedino izvjesno i za šta nije čuo da je bilo sporenja oko toga, to je da se policijski službenici moraju identifikovati, odnosno legitimisati, da pokažu službenu legitimaciju da bi se građani uvjerili da je stvarno u pitanju policijski službenik.
Sudski epilog
– Ostaju pitanja tih racija gdje zaista su granične situacije, čiji epilozi se samo mogu sudski utvrditi da li su bila zakonita naređenja, zakonita postupanja policijskih službenika ili je došlo do prekoračenja ovlaštenja – dodao je Jokić.
Jedan od takvih primjera je slučaj u kojem je Osnovni sud u Banjaluci oslobodio odgovornosti advokaticu Jovanu Kisin Zagajac za koju je Policijska uprava Banjaluka tražila prekršajno kažnjavanje zbog navodnog remećenja reda i mira tokom racije u jednom lokalu.
Iako je Kisin Zagajčeva nakon racije bila privedena i u policijsku stanicu, odlučila je da pravdu potraži na sudu, sve vrijeme smatrajući da ono za šta su je policijski službenici teretili, ne predstavlja narušavanje reda i mira. U svojoj odbrani navela je da niko ne može biti kriv, niti kažnjen zato što priča, ukoliko naravno sadržina te priče ne predstavlja neki jasno propisani verbalni delikt, kao što je vrijeđanje, galama i vriska ili bilo koji drugi oblik nedozvoljenog verbalnog ponašanja jasno propisan Zakonom o javnom redu i miru, ali i drugim propisima.
– Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljenoj stavlja na teret, nije navedeno da je okrivljena svojim ponašanjem ometala ili sprečavala djelovanje policijskih službenika u vršenju službene radnje, niti opis prekršaja sadrži navode o tome koju službenu radnju su vršili policijski službenici prilikom izvođenja operativno- taktičke mjere i radnje “Racija”, te zašto je bilo potrebno da okrivljena prestane sa pričom, da bi isti bezbjednije izveli navedenu radnju. Nije jasno ni po čemu naredba policijskog službenika izdata okrivljenoj da “prestane sa pričom” predstavlja zakonito naređenje – navodi se u obrazloženju rješenja Osnovnog suda u Banjaluci.
Sud dalje navodi kako činjenični opis djela ne sadrži jasne navode o tome koja je službena radnja vršena, odnosno šta podrazumijeva racija, niti na koji način je banjalučka advokatica svojim ponašanjem odnosno pričanjem, otežavala ili onemogućila bezbjedno izvođenje racije.
Ovlaštenja policije
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske kažu da je Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpke članom 41. propisano da policijski službenik može privremeno ograničiti slobodu kretanja lica na određenom prostoru ili u određenom objektu radi: sprečavanja izvršenja krivičnih djela ili prekršaja, pronalaženja i lišenja slobode učinilaca krivičnih djela i prekršaja, pronalaženja i lišenja slobode lica za kojim se traga, pronalaženja predmeta i tragova koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom ili prekršajnom postupku i obezbjeđenja štićenih ličnosti, objekata ili prostora.
Prema Zakonu policijski službenik može da izdaje naređenja radi: zaštite života i lične bezbjednosti lica i imovine, zaštite imovine od uništenja, oštećenja i otuđenja, u slučajevima opšte opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama, održavanja javnog reda i mira, odnosno njegovog uspostavljanja, onemogućavanja pristupa ili zadržavanja u prostoru ili objektu gdje to nije dozvoljeno, vršenja kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima u skladu sa zakonom i sprečavanja pristupa ličnostima, objektima i prostorima koji se posebno obezbjeđuju,
Objašnjeno je da službenu radnju legitimisanje preduzima policijski službenik radi provjere identiteta lica.
– Legitimisanje se vrši usmenim obraćanjem licu koje treba legitimisati, zahtjevom da pokaže i preda na uvid policijskom službeniku ličnu kartu ili putnu ispravu. Policijski službenik ovlašćen je da izvrši legitimisanje lica prema kojem primjenjuje policijska ovlašćenja, kao i kada je to potrebno radi obavljanja policijskih poslova i zadataka – naveli su iz MUP-a.
Dodaju da je Zakonom propisano da je policijski službenik obavezan da se prije primjene policijskih ovlašćenja identifikuje pokazivanjem službene policijske legitimacije i/ili policijske značke.
– U izuzetnim slučajevima kada identifikacija može ugroziti bezbjednost policijskog službenika ili drugog lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu policijskih ovlašćenja, policijski službenik može lice prema kojem preduzima policijska ovlašćenja upozoriti riječju: “POLICIJA!” ili odgoditi identifikaciju – dodaju iz MUP-a.
