Zbog nerazvijenosti, ekonomisti nemaju jasne pokazatelje na osnovu kojih bi mogli adekvatno procijeniti kako su ovosedmična politička previranja uticala na privredu, investiture i poslovni ambijent. Dobra strana je što su i privreda i ljudi na ovakve situacije naviknuti.
Ekonomista Igor Gavran izjavio je da politička nestabilnost negativno utiče na poslovni ambijent u BiH “i tome smo svjedoci i kad je riječ o stranim investitorima, odnosno potencijalnim investitorima, o domaćim kompanijama, a i kada je riječ o radnoj snazi odnosno građanima koji odlaze iz BiH djelom i zbog toga”.
– Međutim, iako se najnovija situacija, kao i neke ranije, čini eskalacijom, dodatnim pogoršanjem, i u nekim segmentima to jeste, činjenica je da smo mi posljednji put imali stabilnost u socijalizmu. Slobodno se može reći da od 1990. godine, najmanje, pa do danas, mi nemamo političku stabilnost. Povremeno je bilo nekih iluzija, zatišja, odnosno bilo je možda manje nekih eskalacija ili retorika i javni istupi su bili nešto blaži – ocijenio je Gavran.
Bez obzira na negativne uticaje, prema njegovim mišljenju, oni su već ugrađeni u ambijent BiH.
– Investitori koji su zbog toga odustali, oni su odavno odustali i većina investitora uopšte ne dolazi u BiH zbog toga. Međutim, oni koji su već tu i koji su ipak se odlučili na ulaganje navikli su se na neki način i aklimatizovali na te uslove. Ne mislim da će oni otići zbog toga što je sada privremeno došlo do nekih novih momenata i eskalacije; mislim da će uglavnom oni koji su tu ostati i dalje, osim naravno ako bi došlo do nekih sigurnosnih rizika i sukoba. To bi otjeralo svakoga – dodao je on.
Govoreći o domaćim firmama, prema riječima Gavrana, najveći problem za njih je što se uvijek ovakva kriza i eskalacija nestabilnosti koristi kao izgovor vlasti da se potpuno zanemare i inače zanemarene ekonomske reforme, da se potpuno ignorišu zahtjevi i privrede i građana kad je riječ o cijenama, troškovima, opterećenjima, životnom standardu, poslovnom ambijentu.
– To su ključne posljedice koje trpi privreda i građani jer jednostavno životne teme se ni ne spominju, govori se o nekim velikim temama, otcjepljenjima, o integritetu države, da li će biti rata ili neće i tako dalje. Sve to na sve utiče negativno, i psihološki, i ekonomski, i na svaki način – naglasio je Igor Gavran.
Ekonomista Marko Đogo, govoreći o privrednom ambijentu, navodi da je on daleko gori nego što ga vlasti žele predstaviti, a daleko bolji nego što se često u javnosti percipira.
– Dakle, naša privreda se nekako navikla na ovakav ambijent. Imaju neki podsticaj koji je doduše dosta mali u odnosu veličinu privrede koja sama po sebi nije nešto naročito velika, ali privreda je preživjela sve moguće šokove od 2008. do kovida, inflacije nakon rata u Ukrajini, tako da vidimo što pozitivan razvoj u smislu da iz godine u godinu ima sve više zaposlenih, osim prošle godine kada je zabilježen minoran pad – ocijenio je Đogo.
Prema njegovom mišljenju, privredni ambijent, kada se uzme prethodnih dvadesetak godina, polako popravlja, kao i performanse privrede.
– Daleko je to od nekih ambicija, daleko je od idealnog, ali ne može se reći da je sad neko katastrofalno loše stanje ili da privredi čak ide lošije – kazao je on.
Pojasnio je da u razvijenijim zemljama na političke vijesti reaguju berze.
– Po reakciji berzi, po kretanju cijena se može vidjeti da li je neka vijest pozitivna ili negativna i kako je većina privrednika percipira. Nažalost, kod nas je berza izrazito nerazvijena. Indeksi su maltene i ukinuti s obzirom da se kod nas 70 do 80 odsto trgovine berze svodi na trgovinu dužničkih hartija od vrijednosti. Kada govorimo o reakcijama berze, misli se na reakcije kretanja akcija i indeksa berze, a to kod nas praktično ne postoji – rekao je Đogo.
