Pomak na tržištu: Ilegalno tržište u padu, ali rezani duvan i dalje dominira

Prema najnovijem IPSOS istraživanju, 94 odsto ukupne potrošnje rezanog duvana u BiH odnosi se na neoporezovani rezani duvan, što pokazuje da je ovaj segment tržišta gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.

Iz istraživanja proističe da se najveći dio ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda BiH i dalje odnosi na rezani duvan, koji se najčešće prodaje putem nelegalnih kanala distribucije poput pijaca, ulične prodaje i neformalne prodaje među poznanicima.

Prema ovom istraživanju, procjenjuje se da ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana u 2026. godini iznosi 1.535 tona. Godinu ranije procijenjena je na 2.062 tone, dok je 2024. godine iznosila 2.019 tona.

U poređenju sa 2020. godinom, kada je procijenjena na 1.635 tona, može se zaključiti da se količine ilegalnog rezanog duvana postepeno vraćaju na ranije nivoe.

Ipak, uprkos ovom smanjenju, riječ je i dalje o velikom volumenu koji potvrđuje da ilegalni rezani duvan ostaje ključni segment crnog tržišta u BiH, koje i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje.

Kako su naveli iz IPSOS-a, kao i prethodnih godina potrošači ilegalnog rezanog duvana najčešće ga nabavljaju na pijacama, od uličnih prodavaca ili putem poznanika i prijatelja, što potvrđuje da se ovaj segment ilegalnog tržišta i dalje oslanja na dobro uspostavljene neformalne kanale prodaje.

Treba naglasiti da rezultati IPSOS istraživanja pokazuju značajan pad ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda u BiH. Naime, udio neoporezovanih duvanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji pao je sa 33 odsto u 2025. godini na 26 odsto u 2026. godini, što predstavlja pad od 21 odsto.

Iako je, dakle, riječ o pozitivnom trendu i rezultatu pojačanih aktivnosti institucija za sprovođenje zakona, ilegalno tržište i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda u BiH, što ukazuje da problem još ima značajne razmjere.

Istraživanje pokazuje da neoporezovane cigarete čine oko tri odsto ukupne potrošnje cigareta, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu kada je njihov udio iznosio četiri odsto. Iako je udio ilegalnih cigareta relativno nizak, ukupni udio ilegalnog tržišta ostaje visok prvenstveno zbog rezanog duvana, koji čini najveći dio neoporezovane potrošnje. Nelegalne cigarete koje se pojavljuju na tržištu BiH uglavnom su bez poreske markice ili imaju stranu markicu, najčešće iz drugih zemalja regiona. Glavni kanal njihove prodaje i dalje su pijace, ali se prodaja odvija i putem alternativnih kanala poput neformalnih mreža i individualne prodaje.

Kako je utvrđeno istraživanjem, pijace i dalje ostaju najčešće mjesto kupovine ilegalnih duvanskih proizvoda, posebno kada je riječ o rezanom duvanu. Iako su tokom pandemije značajno porasli onlajn kanali prodaje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, tradicionalni kanali prodaje i dalje dominiraju na ilegalnom tržištu.

Treba naglasiti da zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda BiH godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a na duvanske proizvode.

Poređenja radi, taj novac bi mogao biti uložen u izgradnju novih dionica auto-puta na koridoru 5c, najvećeg infrastrukturnog projekta u BiH, gdje pojedine dionice vrijede stotine miliona evra, finansiranje jedne kompletne mjesečne isplate penzija za sve bosanskohercegovačke penzionere ili finansiranje potpune modernizacije jednog velikog kliničkog centra u BiH, poput kliničkih centara u Sarajevu, Banjaluci ili Mostaru, prema savremenim svjetskim standardima.

Svako smanjenje ilegalnog tržišta znači više sredstava za javne budžete, infrastrukturu i razvojne projekte koji direktno utiču na svakodnevni život građana, od saobraćaja i ekonomskog razvoja do kvalitetnijih javnih usluga.

Drugim riječima, novac koji BiH svake godine izgubi zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda dovoljan je da se svake godine izgradi nova dionica auto-puta ili finansiraju ključni infrastrukturni projekti u zemlji.

Inače, da BiH nije izolovan slučaj kada je riječ o ilegalnoj trgovini duvanskim proizvodima pokazuje i recentni izvještaj „Ekonomska procjena pokretača ilegalne trgovine cigaretama u EU“, koji je u januaru 2026. godine objavila međunarodna konsultantska kuća „Oxford Economics“.

Prema ovom izvještaju, u 2024. godini u Evropskoj uniji konzumirane su 39,2 milijarde ilegalnih cigareta, što predstavlja 9,2 odsto ukupnog tržišta cigareta u EU. Zbog toga su države članice EU izgubile oko 14,9 milijardi evra prihoda od akciza i PDV-a.

Izvještaj takođe pokazuje promjene u strukturi ilegalnog tržišta u posljednjih nekoliko godina. Krivotvorene cigarete danas čine oko 39 odsto svih ilegalnih cigareta u EU, dok su kriminalne mreže u sve većoj mjeri premjestile proizvodnju unutar same EU.

Prema podacima iz izvještaja, među državama članicama postoje značajne razlike u obimu ilegalnog tržišta. Francuska ima najveći udio ilegalnih cigareta u EU – oko 37,6 odsto ukupne potrošnje, dok je u nekim državama, poput Rumunije, udio ilegalnog tržišta smanjen na oko 5,9 odsto.

Razlike između zemalja objašnjavaju se kombinacijom faktora, uključujući visinu akciza i cijena cigareta, dostupnost jeftinijih proizvoda u susjednim državama te efikasnost sprovođenja zakona i kontrole granica.

Izvještaj navodi da je u pojedinim državama, poput Francuske, značajan rast cijena cigareta doveo do povećanja razlike između cijene legalnih i ilegalnih proizvoda, dok su zemlje poput Rumunije uspjele smanjiti obim ilegalnog tržišta kombinacijom umjerenije akcizne politike i intenzivnijih aktivnosti institucija za sprovođenje zakona.

Izvještaj takođe analizira odnos između visine akciza, cijena cigareta i obima ilegalnog tržišta, navodeći da porezi u pojedinim državama čine između 70 i 92 odsto cijene legalnih cigareta, što utiče na razliku u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da su najnoviji rezultati IPSOS istraživanja pokazali ohrabrujuće podatke u proteklom periodu kada je u pitanju napredak koji je ostvaren u suzbijanju ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda u BiH.

Ipak, dodaje on, treba naglasiti da ovaj problem i dalje ima značajne razmjere i posljedice, kako za zdravstvo, tako i za ekonomiju u BiH. Prema njegovim riječima, kada se detaljnije analizira struktura ilegalnog tržišta, jasno se vidi da je glavni problem u BiH neoporezovani rezani duvan, koji i dalje čini najveći dio crnog tržišta.

On podsjeća da iskustva pojedinih evropskih zemalja pokazuju da je moguće smanjiti obim ilegalnog tržišta ako se radi na kombinaciji nekoliko mjera i politika. Prvo i najbitnije je, dodaje, efikasniji rad inspekcijskih i carinskih službi, a onda bolji nadzor tržišta, ali i uravnotežene akcizne politike, o čemu se godinama već govori u javnom prostoru, kako se ne bi stvorila prevelika razlika između cijene legalnih i ilegalnih proizvoda.

„U mnogim zemljama EU upravo je ta velika razlika u cijeni između oporezovanih i neoporezovanih cigareta glavni ekonomski motiv za širenje crnog tržišta, jer ilegalni proizvodi često koštaju između 40 odsto i 66 odsto cijene legalnih cigareta. U kontekstu BiH dodatni problem predstavlja činjenica da se ilegalni rezani duhan uglavnom prodaje kroz neformalne i teško kontrolisane kanale distribucije, poput pijaca, ulične prodaje ili prodaje putem poznanika i neformalnih mreža, što u velikoj mjeri otežava korištenje klasičnih mjera kontrole tržišta, koje su poprilično efikasne kada se koriste u formalnim kanalima prodaje i distribucije“, ističe Hadžić.

U narednom periodu, kako dodaje, ključno je nastaviti sa jačanjem institucionalnih kapaciteta za kontrolu ilegalne trgovine, posebno kroz modernizaciju sistema praćenja duvanskih proizvoda, zatim intenzivnije kontrole na tržištu i snažniju koordinaciju između institucija.

„Paralelno s tim, važno je raditi i na podizanju svijesti potrošača o rizicima kupovine ilegalnih proizvoda jer istraživanja pokazuju da je niža cijena i dalje glavni razlog zbog kojeg potrošači biraju neoporezovane proizvode, iako su svjesni njihovog nižeg kvaliteta i potencijalnih pravnih posljedica. Posebno je važno fokusirati se na segment rezanog duhana, koji ostaje najveći generator crnog tržišta, jer upravo u tom dijelu postoji najveći prostor za povećanje javnih prihoda i smanjenje sive ekonomije“, kaže Hadžić.

Metodologija istraživanja

IPSOS istraživanje sprovedeno je od 23. novembra 2025. do 11. januara 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, starijem od 19 godina.

Uzorak je zasnovan na podacima Agencije za statistiku BiH prema popisu stanovništva iz 2013. godine i procjenama populacije iz 2023. godine.

Istraživanje je sprovedeno metodom licem u lice (F2F) uz korištenje CAPI tehnologije (Computer Assisted Personal Interviewing).

Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika, ali i fotografija duvanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste. Cilj istraživanja bio je procijeniti veličinu tržišta duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na udio neoporezovanih (ilegalnih) duvanskih proizvoda.

Nezavisne