Pljušte krivične prijave, vlast sprema novi zakon
Nakon što je u medijima objavljeno da je okružnim tužilaštvima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu već podneseno više od 20 krivičnih prijava i izvještaja za krivično djelo kleveta, otvara se pitanje da li u atmosferi novih napada na novinare i medije, možemo očekivati dodatne pritiske i sve manji prostor za profesionalno i slobodno informisanje? Nejasno je i šta se može očekivati od novog zakona o medijima koji predstavnici vlasti u posljednjim danima intenzivno najavljuju?
Upozorenja protivnika kriminalizacije javne riječi već se pokazuju kao opravdana, a krivične prijave za klevetu ne prestaju da stižu u tužilaštva širom Republike Srpske. Kako se postupa sa prijavama iz tužilaštava ne otkrivaju, pa se mnogi u okviru medijske zajednice pitaju kako će tužioci postupiti?
„Još je teško govoriti imamo tih slučajeva prijavljenih. sad je samo pitanje kako će reagovati pravosuđe? Kako će reagovati tužilaštvo, a kako sudovi? Mislim da ni oni u ovom momentu nisu pripremljeni za taj zakon i kako će sve to funkcionisati vjerovatno ćemo vidjeti u narednom periodu“, smatra novinar Erduan Katana.
Praksa postupanja sa ovakvim predmetima u Republici Srpskoj decenijama ne postoji, pa kako saznajemo, mnogi tužioci praktično ne znaju šta da rade sa krivičnim prijavama za klevetu. Dok novinari strahuju kako će izgledati prvo eventualno procesuiranje na ovaj način, predstavnici vlasti u tome što pljušte krivične prijave ne vide ništa sporno.
„Ja lično ako me pitate to ništa neće promijeniti ni ovaj zakon koji se naziva kriminalizacija klevete to suštinski ništa neće promijeniti u radu“. kaže predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
Novinar: A krivične prijave?
Stevandić: Bilo ih je i ranije“,
„Ja ne vidim zašto iako znam savršeno zašto se to radi, pojedincima ne odgovara, ali Republika Srpska je dala najbolji mogući odgovor na to pitanje, a to je da je formirala najširu moguću radnu grupu za izradu zakona o medijima“, kaže premijer Radovan Višković.
On uvjerava da se neće miješati u suštinske odredbe zakona o medijima i da će ga samo tehnički urediti na osnovu onoga što kažu članovi radne grupe i uputiti u Narodnu skupštinu.
Međutim, pojedini medijski radnici, koji su članovi radne grupe ističu da Republici Srpskoj jeste potreban zakon o medijima koji bi povećao transparentnost vlasništva, riješio pitanje fantomskih portala iza kojih često stoje političke partije, kao i definisao prava i obaveze novinara i medija.
Politička atmosfera, način i vrijeme u kojem se zakon o medijima najavljuje, ne ostavljaju previše optimizma.
„Specifično je što toliko godina tražimo zakon o medijima, a nikako da ga dobijemo i onda smo ga dobili sa klevetom i zakonom o NVO, tako da je to negdje strah medijske zajednice zašto ide u istom tom nekom periodu kad idu ova dva zakona koja su vrlo kritična za medije“, kaže urednik u Nezavisnim novinama Sandra Gojković – Arbutina.
Kriminalizacija javne riječi, usvajanje nacrta zakona o stranim agentima i najava donošenja zakona o medijima, uz istovremene napade, prijetnje novinarima i tvrdnje najviših zvaničnika da se mediji prisluškuju, kažu u nevladinom sektoru, jasno pokazuju šta je krajnji cilj.
„Cijeli ovaj set zakona govori da živimo u jednom autokratskom sistemu u kojem je Milorad Dodik taj nedodirljivi čovjek i koji donosi zakone ne da bi zaštitio građane Republike Srpske već suprotno – da bi zaštitio interes svoj i svoje političke partije. Jer upravo su na meti i organizacije civilnog društva, mediji, ali i građani koji kritikuju sam sistem“, kaže Milica Pralica iz Udruženja građana Oštra nula.
Scenario kojeg se pribojavamo, kažu u ovoj organizciji, je gašenje brojnih medija i smanjenje intenziteta ili čak prestanak postojanja slobodnog i kritičkog izvještavanja.
(BN) Foto: BN
