Ada li je većini baka i djedova obezbijeđena dostojanstvena i mirna starost, kakvu zaslužuju? Kako po tom pitanju stvari stoje u BiH, a kako u Evropi i svijetu?
Danas svi pričamo o mladima, internet je preplavljen fotografijama zgodnih mladića i djevojaka, ali u svim zemljama zapadne kulture, pa i u BiH, relativnu većinu stanovništva čine ljudi stariji od 50 godina.
Kako upozoravaju iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija, UNFPA, predviđa se da će do 2030. osobe starije od 65 godina nadmašiti broj mladih na globalnom nivou.
I u Bosni i Hercegovini stanovništvo rapidno stari, što zbog odlaska mladih, što zbog drastičnog pada nataliteta, ali i produženja životnog vijeka.
– Starenje stanovništva je glavni globalni trend koji preoblikuje društva širom svijeta. Očekivani životni vijek pri rođenju sada premašuje 75 godina u polovini svjetskih zemalja. To je za 25 godina više nego 1950. godine – poručuju iz UNFPA.
Dakle, starih je sve više, a kakva će njihova starost biti i da li će im penzionerski dani proteći u zdravlju, veselju, dokolici i druženju, ili će im pozne godine života zagorčati patnja, zavisi od mnogo faktora: između ostalog i od materijalnih mogućnosti i podrške porodice i društva.
Kakva je situacija u našim krajevima, najbolje svjedoči to što stariji ljudi u BiH masovno posjećuju predizborne mitinge, čak i kada nisu zainteresovani za politiku, tragajući za društvom, ali za besplatnim obrokom.
Penzioneri i drugi stari ljudi su najbrojniji i među siromašnima, te među korisnicima javnih kuhinja, a pri tom je jako bitno kako će ih u tim javnim kuhinjama dočekati i tretirati.
Imajući u vidu da čak i oni stariji ljudi, koji u svojim domovima imaju dovoljno hrane, često vape za društvom, u “Mozaiku Prijateljstva” u Banjaluci je, uz javnu kuhinju “Obrok ljubavi”, otvoren i “Bakin kutak”.
To je mjesto gdje se starije Banjalučanke okupljaju da uz čaj, kafu, ručni rad ili domine, provedu vrijeme u društvu.
– Naše bake se ovdje dobro osjećaju, a i nama je lijepo kad nam dođu, tako da smo svi sretni – kaže za Srpskainfo Miroslav Subašić, osnivač “Mozaika prijateljstva”.
Ali, ovako idilične slike nisu odraz onog što se u društvu dešava.
Sociolozi i socijalni radnici upozoravaju da siromaštvo i usamljenost postaju gorući problemi među starima.
Starenje se sve više doživljava kao “problem” u društvu koje je okrenuto mladosti i produktivnosti. Ova pojava, poznata kao ejdžizam, dovodi do marginalizacije starijih ljudi i njihovog isključivanje iz društvenih aktivnosti.
Da je tako, bar u Evropi, sa kojom idemo ukorak, svjedoče najnovija istraživanja provedena u Njemačkoj.
Anketa je pokazala da ljudi u šezdesetima tvrde da starost počinje tek u poznim sedamdesetima, a oni od 75 godina, da će ostariti tek kad prevale 80.
Niko ne želi da bude star! Stari su siromašni i gurnuti u stranu, a političari ih se sjete samo pred izbore: kako u bogatoj Evropi, tako na siromašnoj evropskoj periferiji.
Sociologinja Mirjana Čeko podsjeća na statističke podatke, koji pokazuju da su stariji ljudi, posebno oni koji nemaju adekvatnu podršku, gurnuti na marginu.
– To nije samo ekonomsko pitanje već i pitanje socijalne integracije. Stariji građani, koji su tokom svog radnog vijeka doprinosili izgradnji društva, danas zaslužuju da treće doba bude vrijeme mira, sigurnosti i dostojanstva – kaže Čeko.
U tom kontekstu, dodaje, vlasti i zajednica treba da preduzmu konkretne korake. Prvo je, kako ističe Mirjana Čeko, neophodno unaprijediti socijalne i penzione sisteme kako bi se starijima obezbijedila osnovna ekonomska sigurnost.
– Važno je i raditi na jačanju zdravstvene zaštite i pristupa zdravstvenim uslugama prilagođenim starijim osobama. Sa druge strane, zajednica mora osigurati prostor za socijalnu interakciju, gdje bi stariji ljudi bili uključeni i aktivni, kako bi se smanjio osjećaj izolacije i marginalizacije – ističe naša sagovornica.
Zaključuje da se društvo mora boriti i protiv stereotipa o starijim osobama.
– Starenje nije prepreka već prirodan dio života, a stariji ljudi su bogatstvo našeg društva, sa iskustvom, mudrošću i znanjem koje trebamo cijeniti i koristiti. Kultura poštovanja i uključivanja starijih u društvene tokove ne bi smjela biti samo ideal, već standard koji zajednica i država aktivno podržavaju – zaključuje Mirjana Čeko.
Srpskainfo
