Oko 19.000 građana BiH dočekuje praznike u siromaštvu
Dok se većina ljudi raduje praznicima, ukrašava domove i planira praznične trpeze, postoje porodice i djeca kojima Nova godina neće donijeti radost, nadu i blagostanje. Oko 19 hiljada građana naše zemlje hrani se u javnim kuhinjama, a procjene su da skoro svaki peti stanovnik u BiH ne može sebi priuštiti ni jedan obrok dnevno.
Za oko 19.000 građana naše zemlje jutro počinje čekanjem u redu za obrok na punktu narodne kuhinje. Dok se jedni raduju praznicima i ukrašavaju domove, drugima će praznični obrok zavisiti od solidarnosti i empatije društva.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava kaže: „Neki će ove praznike dočekati veoma skromno, s rješavanjem osnovnih pitanja, maltene ogreva, dok su drugi već u skijaškim centrima u Italiji, Austriji i Švajcarskoj.“
Penzioneri doslovno jedva sastavljaju kraj s krajem, a djeca žive u siromaštvu, dok veliki broj građana napušta BiH. Da sve više građana dočekuje praznike u siromaštvu i ispod granice dostojanstva, pokazuju i podaci Crvenog krsta.
„Građani nam se obraćaju, vjerujte, svaki dan sve više. Kod nas su krajnji i veoma teški slučajevi, mnogo tu ima raznih oboljenja, stvari na koje ne možemo da utičemo. Mi stvaramo jednu bazu, pravimo socijalnu kartu“, kaže Aleksandar Savić, sekretar Crvenog Krsta Bijeljina.
U ovom periodu godine organizuju se brojne humanitarne akcije i pozivi na solidarnost i empatiju ljudi.
„Već 20 godina isti donatori i gradska uprava obezbjeđuju praznične pakete“, kaže Mitar Škorić, šef Odsjeka za zajedničke poslove grada Bijeljina.
„Dobiće svi oni koji su korisnici javne kuhinje, njih 306. Naši sugrađani već prije Nove godine imaju to na raspolaganju kako bi mogli nabaviti sebi namirnice za praznike“, izjavio je Aleksandar Đurđević, direktor Centra za socijalni rad Bijeljina.
Za praznike je prikupljeno oko 20.000 KM, od čega je oko 15.000 uplatama na žiro račun, a ostatak u robi. Iako su solidarnost i empatija posebno izraženi tokom praznika, to je samo vrh ledenog brijega i kratkoročna olakšica. Organizacije civilnog društva i institucije saglasne su u jednom: pomoć je važna, ali promjena je moguća jedino ako se država i lokalne zajednice uključe dugoročno sistemskim mjerama.
(BHRT) Foto: BN
