Utu svrhu formirana je i Radna grupa, sastavljena od predstavnika raznih boračkih organizacija i udruženja, a prema nekim najavama obećani zakon, koji bi trebalo da poboljša materijalni položaj onih su najzaslužniji za stvaranje i odbranu Srpske, u septembru je trebalo da se nađe pred narodnim poslanicima.
Kako bilo, od septembra je prošlo skoro puna dva mjeseca, a u javnosti skoro da se više i ne pominje kada bi najavljeni zakon mogao da uđe u skupštinsku proceduru.
O zastoju u pravljenju poboljšanog Zakona o pravima boraca javno se oglasio potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, navodeći da su čak i pojedinci iz BORS najavljivali novi zakon najkasnije do kraja septembra.
– Evo, ulazimo u zadnju dekadu mjeseca novembra, a zakon se više i ne pominje. Kako smo saznali iz dobro obaviještenih krugova, Radna grupa se sastala više puta kako bi usaglasila tekst zakona, ali kako je, u jednoj neformalnoj izjavi rekao predsjednik BORS Radan Ostojić, nije se pomaklo ni milimetra – navodi Klincov.
On tvrdi da postoje indicije da su neka udruženja u Radnoj grupi “dobila zadatak da opstruišu rad”.
– Cilj je što više odugovlačiti kako bi se donošenje bilo kakve odluke po pitanju poboljšanja prava boraca “zavuklo” u 2026, koja je izborna godina. Prema tome, dragi borci, što se tiče poboljšanja naših prava nemamo se čemu nadati, nego, potrudimo se da nekako prezimimo do proljeća kad nas čeka obilno mlade zelene i sočne trave. Ko preživi, ima da uživa! Radna grupa neka nastavi s “radom”. Valjda će do proljeća naučiti bar “ga, ga, ga”, kao ona pačurlija mala iz dječije pjesme o “pačijoj školi” – poručuje Klincov.
Da li je i gdje “zapelo” u aktivnostima Radne grupe i sačinjavanju izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca VRS, pitali smo i predsjednika Predsjedništva BORS, Milovana Gagića.
On, između ostalog, tvrdi da niko nije mogao da garantuje da će datumi koji su zaključcima bili usvojeni biti i ispoštovani jer to, kako navodi, ne zavisi od BORS, već od onih koji donose zakone.
– Što se tiče Radne grupe, ona je formirana i zasjedala je već četiri ili pet puta. BORS je još davno dostavila svoje prijedloge izmjene i dopune zakona i spremljene su kao prečišćen tekst. Objektivno, to što je Klincov rekao ima donekle osnova jer ta radna grupa provede dva-tri sata na sastanku, a pomaci su minimalni. Ako se nastavi ovim tempom, pitanje je kada će posao da bude završen – kaže Gagić za Srpskainfo.
Na pitanje da li pojedini članovi Radne grupe zaista namjerno odugovlače, kako bi Zakon o pravima boraca bio donijet u izbornoj godini, Gagić odgovara da bivše borce, u principu, ne bi trebalo da zanima da li je godina izborna ili ne.
– Naše je da damo sve od sebe i “guramo” da to bude što prije. Vjerovatno je da ima onih koji žele da se to odugovlači, da kupe dva tri mjeseca više, ali ono što je stav BORS jeste to da ćemo učiniti sve da to bude što prije. Ne zanima nas kakva je godina, parna ili neparna, izborna ili ne. Stvar je u tome da se zakon donese u redovnim procedurama i da se usvoji što prije. Objektivno, ima problema jer su predstavnici nekih drugih organizacija dostavljali neke prijedloge koje bih, čak, mogao ocijeniti nenormalnim – ističe Gagić.
Tako, na primjer, on tvrdi da su predstavnici Udruženja starješina u Radnoj grupi predlagali da se u članu novog zakona, gdje se definiše pravo na borački dodatak, odnosno kategorisanje boraca, uvrste nove tri kategorije gdje će oficiri imati veća primanja od boraca, jer su borci, tobože, manje odgovarali u ratu?!
– To je nebuloza i potpuno nenormalno. Teško je ubijediti sve da borci treba da imaju ravnopravan status, bez obzira da li se radi o oficiru ili običnom borcu. Dakle, problem je u tome što su u radnoj grupi razna udruženja i svako gura neku svoju priču i lični interes. S druge strane, resorno ministarstvo ne preuzima odgovornost, kao što bi trebalo, pa da presiječe i kaže – ovo može, ovo ne može – zaključuje Gagić.
