Nikotinske vrećice nisu regulisane, ali nisu bauk jer mogu pomoći pušačima
Tokom proteklog mjeseca u centar pažnje naše javnosti, ali i regiona, došla je informacija kako su učenici osnovnih i srednjih škola počeli koristiti „snus“ – vrećice duvana, što je proizvod koji je zabranjen u EU, sa izuzetkom Švedske.
Podsjetimo, Elma Dizdarević, potpredsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja KS, kaže da se Upravni odbor kantonalnog Vijeća roditelja nedavno odlučio obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova sa zahtjevom za pojačanu kontrolu prodaje takvih proizvoda oko škola.
„Između ostalog, poslali smo zahtjev i kantonalnom inspektoratu, odnosno inspektoratu za tržište, da se izvrši kontrola koliko je taj proizvod dostupan djeci, posebno u blizini škola. Taj duhanski proizvod zabranila je EU, njegovu upotrebu, odnosno distribuciju i prodaju tih proizvoda. Zašto bi onda BiH bila mjesto gdje je taj proizvod dostupan? Kad sakupimo sve informacije, s adresa kojima smo pisali, zatražit ćemo podršku i Ministarstva za odgoj i obrazovanje da pojačamo kontrolu unutar škola“, rekla je ona.
Bez obzira na to što tržišne inspekcije nisu utvrdile prisutnost tog zabranjenog proizvoda na tržištu, javnost je zbog manjka informisanosti negativni stav usmjerila prema naoko sličnom proizvodu koji je legalan i dostupan u EU pa i u BiH, a radi se o nikotinskim vrećicama.
Važno je naglasiti razliku: nikotinske vrećice ne sadrže duvan i one su proizvod koji stručnjaci svrstavaju u proizvode smanjene štetnosti u odnosu na pušenje cigareta. Takvi proizvodi nove generacije, bez izgaranja duvana, imaju važnu ulogu u borbi protiv pušenja, a po mnogima su i vid pomoći, koji djeluje kod smanjenja, ali i potpunog prestanka pušenja.
Kako bismo doprinijeli uzavreloj javnoj diskusiji, s obzirom na to da se kao korisnici navode maloljetnici, upitali smo stručnjake kako se mogu iskoristiti prednosti alternativnih proizvoda kao što su nikotinske vrećice isključivo kod odraslih pušača, a na koji način je najbolje prevenisati korištenje tih proizvoda od strane maloljetnika.
Stručnjaci se slažu da, pošto je riječ o proizvodu koji sadrži nikotin, on treba da bude regulisan i nedostupan maloljetnicima, što je zbog izostanka zakonske regulative trenutno status kvo u BiH, ali isto tako upozoravaju da nam ovdje ne treba „lov na vještice“, nego edukacija i bolja regulacija.
Dakle, nužna je regulativa koja se bazira na procjeni rizika, odnosno zakonski okvir koji prepoznaje potencijal nikotinskih vrećica i ostalih alternativnih proizvoda bez dima u poređenju sa duvanskim proizvodima za pušenje. Osim toga, potrebno je uspostaviti praksu odgovorne promocije i sistema provjere uzrasta kupaca na prodajnim mjestima kako bi se osiguralo da djeca mlađa od 18 godina nemaju pristup ovoj vrsti proizvoda.
Prema riječima dr Sekiba Sokolovića, odrasli strastveni pušači kada ne mogu da se odreknu pušenja njima se preporučuje da pređu na alternativu. On navodi da su studije pokazale da je oko 30 odsto pušača koji su prešli na elektronske cigarete prestalo da puši, a 27 odsto je reduciralo konzumaciju cigareta.
Na pitanje da li nikotinske vrećice mogu uticati na to da se lakše prestane pušiti, on ističe da su u Evropi, ali i cijelom svijetu, rađene studije.
U svakom slučaju, nikotinski proizvodi za oralnu upotrebu predstavljaju sljedeću generaciju nikotinskih proizvoda bez dima i duvana.
Prema izvještaju Komisije za oralni nikotin iz 2020. godine, koncept smanjenja štete potvrđen je u članku 1. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana (FCTC).
U kontekstu konzumacije duvanskih i nikotinskih proizvoda od strane punoljetne populacije, kategorizacija prema štetnosti je od najštetnijeg sagorijevanja duvana do proizvoda mnogo niže štetnosti upotrebe nikotina bez dima sa ili bez duvana, u šta spadaju „vape proizvodi“ i savremeni proizvodi za oralnu konzumaciju, kao i duvan za zagrijavanje.
Ovo je kategorija proizvoda koja ima sve preduslove da postane faktor promjene u kontroli duvana i smanjenju štetnih posljedica po zdravlje.
Dakle, za ukupnu dobrobit javnog zdravlja i zdravstva trend prelaska odraslih osoba sa cigareta na alternativne bezdimne proizvode, u šta spadaju e-cigarete, grijani duvanski proizvodi i nikotinske vrećice bio bi koristan.
Inače, studija Eurobarometra iz 2021. pokazuje kako je 57 odsto evropskih pušača ili bivših pušača upravo korištenjem e-cigareta uspješno prestalo ili smanjilo pušenje (30 odsto korisnika e-cigareta potpuno je prestalo pušiti, a još 27 odsto je smanjilo konzumaciju duvana). Pritom, izvještaj naručen za Evropsku komisiju pokazao je da je 54 odsto osoba starijih od 26 godina kao razlog za korištenje e-cigareta navelo „pokušaj prestanka ili smanjenja konzumacije drugog duvanskog proizvoda“.
Studija francuskog Nacionalnog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM) pokazala je da je „korištenje e-cigareta povezano sa smanjenjem pušenja i pokušajem prestanka pušenja za pojedince koji su je koristili manje od jedne godine“, uz napomenu da se „dodatne pogodnosti očekuju s dužom upotrebom“.
Nikotinske vrećice nude slične prednosti javnom zdravlju, jer brojne studije potvrđuju da je nivo toksičnosti niži nego u proizvodima koji sadrže duvan.
Druge zemlje s ciljanom prevalencijom od pet odsto, na primjer Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Francuska, aktivno podstiču pušače na prelazak na e-cigarete putem kampanja koje sponzoriše vlada uz primjenu proporcionalnih ograničenja na e-cigarete koja podstiču prelazak. Na primjer, sve tri zemlje dopuštaju aromatizovane e-tekućine, online prodaju i maloprodaju, a nisu nametnule akcize na ovu kategoriju proizvoda.
Potreba za ispravljanjem pogrešne percepcije javnosti o različitim nikotinskim proizvodima uočena je u nedavnom pregledu dokaza od strane „Public Health England“ (2018), koji je naveo da se „(mis)percepcija nikotina i različitih proizvoda koji sadrže nikotin treba riješiti i da se stanje dodatno pogoršalo od izvještaja PHE iz 2015. koji je insistirao na davanju jasnih i tačnih informacija o relativnoj štetnosti tih proizvoda“.
Naime, previše restriktivni propisi o oglašavanju i promociji ograničavaju informisanje i svijest odraslih pušača i time pogoršavaju postojeće pogrešne percepcije i mogu odvratiti pušače od razmatranja manje štetnih proizvoda u odnosu na nastavak pušenja.
(Nezavisne)
