Komšije godinama ratuju zbog seoskih puteva i vodovoda, ali i zbog stoke, šume, potoka.
– Ti iz Šipova su mila majka, kod nas se dešavalo da jedni drugim hoće da presjeku vodovod, pa da dio sela nema nikako vode. A ti seoski vodovodi, kao što znate, nisu zakonski regulisani, kad bismo tjerali mak na konac, moglo bi se reći čak i da su ilegalni, pa ti sad budi pametan – kaže za Srpskainfo Goran Malijević, šef Odsjeka za inspekcijske poslove i komunalnu policiju u opštini Kotor Varošu.
U ovoj, ali i drugim opštinama u Srpskoj, komšijski ratovi nerijetko završe u policiji, inspekciji ili na sudu, a neki i u medijima.
Tko je nedavno javnost saznala za slučaj iz kotorvaroških sela Maslovare i Obodnik, gdje je jedan vlasnik svojih 50 – tak krava pušta da mjesecima bez nadzora tumaraju tuđim livadama, imanjima i dvorištima igoste se povrćem iz tuđih bašta.
Jedan od oštećenih je iznerviran ovakvim ponašanjem, uzeo pravdu u svoje ruke, pa svojim vozilom udario i povrijedio jednog bika, koji je vršljao po selu.
– Znamo za taj slučaj, i policija je intervenisala. Vlasniku stoke smo zabranili da stoku pušta bez nadzora i ako on to ponovi, automatski će platiti kaznu, a i komšije mogu da ga tuže za naknadu štete. A ovaj drugi, što je udario bika, odgovaraće za mučenje životinja – kaže Malijević.
Dodaje da nije lako biti inspektor, jer mnoge stvari nisu decidno zakonom regulisane, pa je pravi izazov voditi postupak.
– Uostalom, ne može baš sve ni biti zakonom regulisano. Pametni ljudi se o mnogočemu dogovore i bez zakonske prinude, ali kad su međuljudski odnosi narušeni, onda je to nevolja – kaže Malijević.
Njegov kolega iz jedne druge krajiške opštine, kaže da je sa ljudima sa sela ponekad baš teško izaći na kraj i da se, kako god okreneš, uvijek neko ljuti na inspektora.
– A dešava se i da se oni na kraju izmire, sjednu pored kotla ili na slavi, rukuju se i zapjevaju, a deblji kraj, naravno, izvuče inspetor ili policajac, koji je intervenisao u njihovom sporu – kaže ovaj naš sagovornik.
Zašto je situacija takva? Da li je to danak savremenom načinu životu uz sveprisutne društvene mreže ili je u pitanju nešto drugo?
Sociologinja Mirjana Čeko kaže da komšijski sukobi u ruralnim zajednicama nisu samo trivijalni lokalni problemi. Oni otkrivaju mnogo dublji fenomen društvenih napetosti koje tinjaju ispod površine svakodnevnog života.
– Na selu, gdje su odnosi često složeniji nego što se čini, ove tenzije ne govore samo o nefunkcionalnim vodovodima, lošim putevima ili o stoci na tuđoj livadi. Oni su, prije svega, ogledalo šire društvene krize koja postavlja individualne interese iznad zajedničkih vrijednosti – kaže Mirjana Čeko.
Dodaje da u selima, gdje bi po tradiciiji solidarnost trebalo da bude temelj zajedničkog života, svjedočimo potpunom urušavanju tih ideala.
– Umjesto međusobnog poštovanja i saradnje, imamo situaciju u kojoj se ljudi međusobno zakopavaju, bukvalno i metaforički, isključujući jedni druge iz osnovnih resursa, poput vode. Kad se desi da komšija blokira vodovod ili pušta stoku da pase po tuđoj zemlji to je, sa stanovišta društvenih odnosa, pokazatelj ozbiljnog problema kao što je gubitak povjerenja i osjećaja za zajedništvo – kaže naša sagovornica.
Ono što je posebno ironično, ističe Mirjana Čeko, jeste da su ti isti ljudi u stanju da se za praznike okupe, pjevaju i nazdravljaju jedni drugima, a već sutradan se vraćaju “u rovove” oko pitanja vlasništva ili resursa.
– Kako smo došli do toga da nas banalni sukobi toliko polarizuju? Da li smo kolektivno zaboravili na osnovne principe zajedničkog života, ili su ekonomska nesigurnost i strah od gubitka ono što nas sve više otuđuje jedne od drugih – pita se Čeko.
Ona dodaje da su sukobi u ruralnim sredinama, ustvari, samo su intenzivnija verzija problema koji pogađaju cijelo društvo.
– Kad zajednica više ne može da funkcioniše bez zakonske intervencije, to je jasan znak da nešto nije u redu ne samo sa zakonskim okvirom, već i s načinom na koji smo izgubili međusobno povjerenje. Ljudi su zaboravili da je društvena kohezija ono što nas čini jačima, i bez toga, kao društvo, neminovno klizimo u fragmentaciju – ocjenjuje Mirjana Čeko.
Ove naizgled male bitke, dodje ona, zapravo su suštinski odraz toga gdje se nalazimo kao društvo. Kad resursi postanu poligon za sukobe a povjerenje među ljudima nestane, jasno je da nismo samo zakazali na institucionalnom nivou, već smo se i moralno urušili.
– Tu više nije pitanje zakona, već krize vrijednosti koja vodi do toga da ljudi u zajednici postaju jedni drugima neprijatelji. Ako ovako nastavimo, pitanje nije da li ćemo se potpuno podijeliti, već koliko brzo – zaključuje Mirjana Čeko.
Srpskainfo
