Negativni trendovi prisutni su od početka ove godine

Broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u padu nakon skoro četiri godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske. Istraživali smo šta je uzrok tome, te kako će to uticati na našu privredu, a prije svega građane koji se svakodnevno bore za opastanak.

U prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na treći kvartal 2023. godine, broj zaposlenih u Srpskoj pao je za par hiljada. Međutim, gubitkom posla nisu ugroženi samo ti radnici nego u prosjeku tri ili četiri puta više ljudi, onoliko koliko živi od njihove plate.

“Ovdje ni zaposleni ne žive kako treba.”

“Jako je teško u ovom vremenu opstati sa jednom ili bez ikakvih plata.”

“Ako firmama smanje poreze, islim da će i ljudi bolje živjeti i dobiti bolju platu.”

“Nema perspektive, za omladinu, za budućnost.”

To su samo neki od komenrata građana.

“Najveće smanjenje broja zaposlenih imali smo u prerađivačkoj industriji gdje je oko 2000 manje zaposlenih”, kaže Slavica Marković, direktor Područne privredne komore Republike Srpske

Povećanje minimalne cijene rada jeste jedan od uzroka pada broja zaposlenih ali nije jedini. Brojni su drugi razlozi, smatraju stručnjaci.

“Negativni trendovi postoje još od početka godine. Imamo smanjenje izvoza, povećanje uvoza, povećanje spoljnotrgovinskog deficita, a sve to negativno utiče na kompletnu sliku privrede Republike Srpske”, objašnjava Markovićeva.

Na uvećanje troškova proizvodnje uticali su i dugogodišnje tehnološko zaostajanje jer se malo investira u privredu i nove tehnologije, a veliki problem je i naša ekonomska diplomatija, kaže ekonomista Milenko Stanić.

“Naše mnogobrojne ambasade i predstavništva koje troše mnogo finansijskih sredstava ništa nisu učinile u smislu otvaranja novih prostora, novih tržišta, u uslovima evidentnih zastoja koja imamo na tržištu zapadne Evrope i EU. Nisu pronađena nova alternativna tržišta i za investitore i za izvozne aktivnosti naših privrednih subjekata”, mišljenja je Stanić.

Na te faktore se nadovezuju unutrašnji problemi i odnosi prema privredi, ističe Stanić, dodajući da naš ekonomski i društveni sistem u fokusu imaju politiku, a ne privredu.

“Kao posljedicu toga imamo stalno urušavanje privredne aktivnosti, pogotovo kad je riječ o krupnim privrednim subjektima koji čine okosnicu privrednog sistema i koji bi trebalo da vuku ekonomiju naprijed. Mnogi takvi privredni sistemi su posrnuli, bilježe značajne gubitke, neki se zatvaraju, a nemamo otvaranje novih privrednih subjekata”, navodi profesor Stanić.

“S tačke gledišta, ovdje apsolutno ništa ne funkcioniše. Tu bi trebalo da se promijeni dosta toga”, mišljenja je jedan Dobojlija, dok njegova sugrađanka dodaje da mora da odluči da li će ostati ovdje ili će otići.

Pad broja zaposlenih dodatno će smanjiti razliku između broja radnika i penzionera, koji su se opasno približili jedan drugom i prijete da ugrozi čitav sistem.

Ako tome dodamo izbore koji dolaze, a koji u fokus umjesto privrede stavljaju podršku listama, prognoze nisu nimalo optimistične, pa do kraja godine možemo očekivati nastavak negativnog trenda u svim navedenim oblastima, zaključuje Stanić.

(BN) Foto: BN