Ne, Milorade, pjesmu “Pukni zoro” nisu prvi pjevali srpski vojnici na Kajmakčalanu

Ne, Milorade, pjesmu “Pukni zoro” nisu prvi pjevali srpski vojnici na Kajmakčalanu

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo je pričao o pjesmi “Pukni zoro” kao svoju reakciju na izjavu Branislava Borenovića da je ovaj “puk’o”.

“On pjevajući najavljuje neke nove ratove i stradanja? To je za ozbiljnu opservaciju. Ovo može samo čovjek koji je stvarno puk’o”, poručio je Borenović, komentarišući jučerašnji Dodikov performans sa harmonikašem u zgradi Predsjedništva BiH.

Reakcija je uslijedila brzo.

“U prilog Borenoviću koji je rekao da sam puko, ja sam pjevao Pukni zoro pjesmu, on je to pogrešno razumio vjerovatno. To je divna pjesma koju su pjevali srpski vojnici na Kajmakčalanu prvi put. U teškim borbama su se borili da se vrate na prostor Srbije, na Solunskom frontu i jedna divna pjesma koja ne vrijeđa nikoga, koja pjeva i opjevava ratnike koji se vraćaju iz rata, a ne ratnike koji idu u rat”, rekao je juče Dodik nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Osim činjenice da se radi o lijepoj pjesmi, sve ostalo što je Dodik rekao vezano za nastanak ove pjesme činjenično nije tačno. Ponovimo to još jednom.

Pjesma “Pukni zoro”, koju svi rado slušaju i kafanama, i koja se pušta na raznim svečanostima u Srbiji i Republici Srpskoj, nastala je za potrebe filma ”Montevideo, Bog te video”, a komponovao ju je i napisao Robert Pešut Manjifiko.

Ona nema nikakve veze sa Prvim svjetskim ratom.

„Ja sam autor pjesme “Pukni zoro” i čuo sam za tu urbanu legendu koja se stvorila oko nje. U stvari, ima više urbanih legendi. Jedna je da je pesma nastala u Prvom balkanskom ratu, a druga da je nastala u Prvom svjetskom ratu na Kajmakčalanu. To nas je zabavljalo. Pratiš uspjeh pjesme koja je izašla iz svojih okvira. Bila je napravljena za film, pa je otišla u kafanu, pa iz kafane svuda. To čovjek ne može da prati. To me i raduje i mnogo mi znači. U neku ruku je to jedino što autor poželi. Narod je tu pjesmu uzeo kao svoju i to je vrhunac autorstva“, izjavio je svojevremeno Manjifiko.

Bitka na Kajmakčalanu 1916.godine

Osvajanje Kajmakčalana je bitka na Solunskom frontu u Prvom svjetskom ratu. Učesnici bitke su bile Kraljevina Srbija i Kraljevina Bugarska. Bitka je ostala zapamćena u istoriji po velikom broju žrtava koje je pretrpjela srpska vojska i po nadmorskoj visini na kojoj je vođena. Inače, Kajmakčalan je najviša tačka planine Nidže (2500 m nadmorske viine), koja se nalazi između rijeke Vardara i Ostrovskog jezera, na južnim granicama Makedonije prema Grčkoj.

Ovom pobjedom srpska vojska je uspjela da zaustavi bugarsku ofanzivu vođenu protiv položaja francuskog generala Morisa Saraja. Ujedno ovo je bila i prva pobjeda srpske vojske nakon napuštanja Srbije godinu dana ranije. Zauzimanjem Kajmakčalana olakšano je Prvoj srpskoj armiji i francuskim snagama da produže operacije u kojima će kasnije biti oslobođen Bitolj.

(Buka)

CATEGORIES
Share This