Postoje razni mitovi o tome koliko odmora nastavnici zapravo imaju, a jedan od njih je da nastavnici imaju 10 do 12 nedjelja odmora, odnosno da ne rade cijelo ljeto i pola zime i često je tema rasprava na društvenim mrežama. Međutim, stvarnost je drugačija.
“Koliko odmora ću imati kao profesor u školi?”
Upravo je ova tema još jednom privukla pažnju ljudi u Srbiji kada je na društvenoj mreži “Reddit” postavljeno pitanje “Koliko nedjelja odmora nastavnici zapravo imaju?”.
– Razmišljam da pređem na posao profesora nauka u srednjoj školi, strastven sam prema nastavljanju i to sam želio dugo vremena. Međutim, uvijek čujem od ljudi koji gunđaju da nastavnici imaju 10-12 nedjelja odmora godišnje i rade samo 6 sati dnevno, što mi se ne čini tačnim. Takođe sam pročitao na sajtu Ministarstva prosvete da nastavnici imaju samo 4 nedjelje odmora kao i svi ostali – napisao je ovaj mladić, i obrazložio da želi da sazna šta je tačno.
“Nastavnici ne mogu uzeti godišnji odmor kada žele”
Kako zaista izgleda jedna radna godina prosvetnog radnika u osnovnoj ili srednjoj školi za Blic je objasnila Danijela Čepić, profesorka hemije u beogradskoj Osnovnoj školi “Kneginja Milica”.
– Često se pogrešno misli da mi imamo puno odmora. Stvarnost je da imamo samo 4 nedjelje godišnjeg odmora, kao i svi ostali zaposleni. Razlika je u tome što nastavnici ne mogu uzeti godišnji odmor kada žele, već isključivo tokom ljetnjeg raspusta. Rješenje o godišnjem odmoru počinje oko 8. jula, a završava se oko 19. avgusta – objašnjava za Čepić, i dodaje:
– Radna obaveza nastavnika ne prestaje kada djeca odu na raspust. Mi i dalje radimo na pripremama za završni ispit, pišemo svjedočanstva, organizujemo dokumentaciju i dežuramo na polaganjima.
“Nekad možemo da radimo od kuće”
Kako je ispričala dio obaveza mogu da obave i od kuće.
– Pisanje godišnjih, mjesečnih i dnevnih planova, priprema časova, kao i prilagođavanje nastave učenicima koji imaju posebne potrebe ili pokazuju dodatna interesovanja možemo uraditi od kuće preko kompjutera – kaže Čepić.
Čak i tokom odmora, ponekad se dešava da nastavnike pozovu u školu zbog određenih prijava, problema ili administrativnih obaveza.
– Najčešće direktori i tokom ljeta dolaze u školu da bi sve bilo spremno za novu školsku godinu i da ne ostane ništa nerešeno iz prethodne. Tokom zimskog raspusta, može se desiti da nas pozove direktor da dođemo u školu kako bismo obavili određene zadatke. Iako djeca tada ne dolaze u školu, mi i dalje radimo. Na primjer, imamo vijeća, obuke i seminare – objašnjava za Čepić.
Rad sa djecom zahtijeva mnogo energije
Rad sa djecom u školama često izgleda lakše nego što zaista jeste. Dok mnogi misle da nastavnici “samo stoje pred tablom i predaju”, istina je daleko složenija.
– Često čujem da ljudi misle kako mi ne radimo ništa. Ali onaj ko je pravio školski raspored zna da je ogromna energija potrebna za rad sa 30 učenika u učionici. Samih pet ili šest sati nastave dnevno troši mnogo snage, a tu je i priprema časova – govori ova nastavnica hemije za Blic.
Kako kaže, rad sa djecom veoma zahtijevan i zahtijeva mnogo energije, što nije uvijek vidljivo spolja.
– Nastavnici kod kuće pripremaju eksperimente, traže tekstove i materijale, pišu pripreme i planove. Na primjer, ja sam hemičar. Moram da pripremim epruvete, rastvore, da napišem pripreme kao i svi drugi nastavnici. Nekad mi ideja za čas padne na pamet dok kuvam ručak – stalno razmišljamo o tome kako nešto objasniti djeci – zaključuje ona.
Srpskainfo
