Uprvoj grupi koja bi trebala biti deportovana u narednih sedam do 15 dana nalazi se šest zatvorenika.
Nakon što stignu u BiH, njih će preuzeti bezbjednosne agencije, a nakon informativnog razgovora biće određene procedure i postupanja prema njima. Neki od njih, u zavisnosti od krivičnog djela kojeg su počinili, moraće odslužiti ostatak zatvorske kazne u BiH.
Poznata prva šestorka
Kako su objavili federalni mediji, a pozivajući se na izvore, iz SAD u BiH stići će sljedeći državljani:
Džemal Pujagić (48), rođen u mjestu Kotorsko. Osuđen je u Ohajo zbog ubistva iz nehata, teške krađe i posjedovanja droge.
Aladin Muminović (38) rođen u Cazinu. On je u Americi je u Nju Hempširu osuđen jer je na komšijino vozilo bacio molotovljev koktel, te mu automobil razlupao bejzbol palicom.
Siniša Elkaz (37) rođen u Zagrebu, te prema vlastitom svjedočenju ima i hrvatsko državljanstvo, više puta je osuđivan, a kaznu zatvora izdržava u Nevadi.
El Shaer Hany (41), rođen u Džedi (Saudijska Arabija), ali ima i pasoš BiH. Otac mu je Saudijac, a majka je iz BiH.
Muho Ahmetović (58), iz Laktaša. Ima četiri presude zbog droge i krađe u Kentakiju
Denis Kljunić (43), rođen u Banjaluci. U državi Juta osuđen je zbog više od jednog krivičnog djela. Osuđen je zbog falsifikovanja isprava, posjedovanja droge, krađe itd.
Dakle, svi su mahom rođeni na ovim prostorima, dok su u američkim saveznim državama, po različitim osnovama, presuđeni za djela koja su počinili.
“Svojevrstan bezbjednosni izazov”
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta Banjaluka Slobodan Župljanin rekao je za Srpskainfo da deportovanje državljana BiH iz Sjedinjenih Država predstavlja ozbiljan izazov, ali i svojevrsnu bezbjednosnu prijetnju.
-Dolazak svake grupe ljudi koja pripada kriminalnom miljeu i njihov ulazak u BiH jeste svojevrstan problem i predstavlja svojevrstan bezbjednosni izazov. U nastavku ćemo moći vidjeti da li to u suštini predstavlja i ozbiljnu prijetnju. Vrlo je važno kako će sada postupati bezbjednosni organi u BiH. Radi se o potrebi multidisciplinarnog pristupa i Ministarstva bezbjednosti, ljudskih prava i izbjeglica, inostranih poslova da li je uopšte sačinjen plan kako izvršiti prihvat tih lica, kako uspostaviti kontrolu nad njihovim boravkom u BiH i upućivanjem na nastavak izdržavanja kazne ili neki drugi način. Iskustva koja nas uče iz povratka izbjeglica sa stranih ratišta, odnosno lica kriminalnog miljea, koja su došla sa stranih ratišta govori da nismo imali dovoljno jasan plan, da nije učinjena nikakva strategija, te da je bilo problema u njihovom postupanju, nadzoru nad njihovim ponašanjem , a u pravosudnom postupku izrečene su niske kazne koje su stimulativno djelovale na sve ostale da mogu da čine takva ili slična krivična djela. U ovom slučaju ne bi trebalo da se desi tako nešto – smatra Župljanin.
Kako pojašnjava, ovo je prvi dio jedne veće grupe ljudi koja dostiže broj preko 180 ljudi, a prema njegovim riječima, postoje i najave da će se na zemlje Balkana vratiti i mnogo veći broj ljudi.
-Svi ti dolasci u bilo koju susjednu zemlju a posebno u BiH mogu biti bezbjednosni izazov i prijetnja. Zbog toga je ovo sada dodatni poziv i obaveza svih bezbjednosnih struktura u BiH da moraju uspostaviti potpunu kontrolu i da se moraju pripremiti na način kako to propisuju i domaći i međunarodni zakoni za prihvat takvih lica. Jer, ukoliko dobijemo nekog iz Gvantanama, ili nekoga iz drugih zatvora u SAD, a koji imaju takve dosijee u kojima su činjeni teški zločini, BiH se mora na to potpuno pripremiti i taj posao se mora obaviti profesionalno. Mislim da postoje odgovarajući resursi, samo je pitanje da li postoji volja i želja da se sa takvim licima postupa na način da oni ne bi smjeli boravkom u BiH da predstavljaju prijetnju po ličnu i imovinsku sigurnost građana BiH – zaključuje Župljanin.
U narednom periodu ostaje da se vidi šta će biti sa preostalih 175 državljana BiH kojima, takođe, prijeti deportacija.
