Mediji kao generatori kriza – „Srlja li BiH u rat“, „Da li će biti rata u BiH…”

Mediji kao generatori kriza – „Srlja li BiH u rat“, „Da li će biti rata u BiH…”

Posljednjih sedmica mediji u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu pokušavaju da pronađu odgovor na pitanje „hoće li doći do novog rata BiH“. DW analizira: koliko je utemeljen način na koji mediji o tome izvještavaju?

„Srlja li BiH u rat“, „Da li će biti rata u BiH“, „Iz Brčkog kreće rat“, „U BiH se sve glasnije govori o – novom ratu!“, „Pripremanje za oružani sukob u BiH“, „Mogući su ograničeni sukobi“… To su samo neki od naslova posljednjih nekoliko sedmica koji se pojavljuju u medijima u BiH, regionu, ali i svijetu. Sadržaj je međutim, veoma štur i ne prati naslove ili ga prati s izjavama trećerazrednih analitičara, koji ne poznaju ni ustavno uređenje BiH, a posebno ne odnose unutar nje.

Ogroman broj medija u BiH, ima nečasnu ulogu u stalnim političkim igrama, kaže novinar iz Sarajeva Amir Sužanj. Neki od njih su godinama u direktnoj službi pojedinih političkih centara, pristajući da budu puka politička služinčad svojih stvarnih vlasnika.

Bez društvene odgovornosti

„Značajan je i broj elektronskih medija, a posebno portala, koji su stvorili jednu matricu senzacionalizma u kojoj se u grozničavoj trci za zvučnim naslovom, uopšte ne vodi računa o društvenoj odgovornosti koju bi mediji trebalo da imaju. To se posebno pokazalo u aktuelnoj krizi i blokadi institucija, a posebno nakon najava Milorada Dodika da kreće u – kako se to u Banjaluci zvanično kaže – vraćanje otetih nadležnosti“, kaže Sužanj.

„U takvim medijima se isuviše lako izgovara riječ ‘rat’, bez ikakvih ustezanja govori se o nekakvim operacijama vojnog karaktera, poput zauzimanja Brčkog, koje su, prema tvrdnjama tih medija i njihovih sagovornika i analitičara, već uveliko u toku“, kaže novinar Sužanj, ujedno ne sporeći ni jednog trenutka ozbiljnost političke situacije u kojoj se BiH nalazi.

Međutim, jedno je, kaže, upozoravati na događaje, a drugo, pozivati na rat. „Te poruke, umjesto ozbiljnog upozorenja, isuviše često zvuče kao da ih neko priželjkuje, što vrlo destruktivno djeluje na građane“, uvjeren je Sužanj.

Većina medija pažnju fokusira na profit, na oglašivače i marketing, a u tom postupku klijenta samo zanima koliko „klikova“ ima medij, kažu medijski radnici. U takvom okruženju, bez imalo skrupula i sa ogromnom dozom ostrašćenosti i neznanja, senzacionalistički medijski naslovi najbolji su način ostvarivanja sigurne dobiti, smatra profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Miodrag Živanović.

„Mediji imaju jedan veliki stepen autističnosti, izolovanosti od života. Medijski životni prostor je ispražnjen i takav slijed događaja je normalan. To nije dobro ni za medije, ni za nas. To je poražavajuće za sve“, kaže Živanović.

Dobar novinar danas, gotovo izumrla vrsta

To koliko informacije „jedu jedna drugu“ pokazuju i poplave koje su nedavno pogodile širi prostor BiH, a tokom kojih je tema rata na trenutak pala u drugi plan. Upravo to je pokazatelj na koji način se iz dnevno-političkog fokusa izbacuje nešto što je samo fraza ili medijsko huškanje, smatra novinar iz Banjaluke Željko Svitlica. I on se pita, zašto su mediji generatori kriza i zašto ni od čega prave senzacionalizam.

„Zbog svakodnevne potrebe za takozvanim sadržajem i neprestanim objavljivanjem, više nema vremena da se utvrđuje koliko je nešto važno ili nije, jer iz ugla savremenih medija, sada je sve važno i sve je vijest –a onda, posljedično, ništa nije. Danas proizvodnja informacija radi kao neki veliki mlin koji stalno melje i u koji non stop nešto treba ubacivati, a onda se ne bira šta. Može i suho zlato, ali može i kanta smeća“, kaže Svitlica primjećujući da je dobar novinar danas gotovo izumrla vrsta – tih i nevidljiv, oldtajmer među automobilima.

Rezultati istraživanja medijskih sloboda u BiH, pokazuju da građani još vjeruju medijima, ali da napad na njih ponekad može biti opravdan. Iako nijedan napad nema opravdanje, upravo zbog načina izvještavanja, mnogi vide razlog za ovakav rezultat. Poražavajuće je postavljati pitanje da li je bitnije da novinar ima mišljenje ili argumente u tekstu, jer se potonje ne smije nikada dovoditi u pitanje. A to je nažalost postala praksa, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, koji djeluje u okviru Udruženja BH novinari.

„Konzumenti medija navikli su da dobiju servirano mišljenje, da ne moraju da razmišljaju koja je strana u pravu, već da to bude odmah u naslovu. Takve vijesti se lako prenose i stvara se začaran krug u kojem mediji sami izvlače zaključak, nakon čega se traži reakcija koja izaziva zapaljivije sadržaje“, kaže Vukelić upozoravajući da to postaje ozbiljan problem u medijima.

DW

CATEGORIES
Share This