Kriminalci iz BiH umreženi sa bandama iz pet država u regionu

Organizovane kriminalne grupe iz BiH su često povezane sa istim takvim grupama iz zemalja regiona – Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, te Albanije.

Proističe to iz Nacrta srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026 – 2028. godine, u kojem je precizirano da ove grupe nastoje da ulože nelegalno stečen novac u legalne tokove (tzv. pranje novca) kako bi osigurali svoju nezakonito stečenu imovinu i izbjegli krivični progon.

U spomenutom dokumentu istaknuti su najvažniji zadaci za trogodišnji period, a pritom su nabrojani i drugi izazovi, pa je tako naglašeno da su u BiH, kada je riječ o privrednom i imovinskom kriminalu, izražene pljačke, iznude i prevare, dok u finansijskom kriminalu dominira korupcija, nelegalno prisvajanje imovine i lažno finansijsko izvještavanje.

„Nelegalno prisvajanje imovine se većinom odnosi na zloupotrebu imovine preduzeća, dok lažno finansijsko izvještavanje obuhvata fiktivne prihode, prikrivanje obaveza i troškova, namjerno pogrešne procjene vrijednosti imovine itd. Otkrivanje ovog vida prevara zahtijeva posebna, stručna znanja i njime se uglavnom, bave forenzički revizori“, navedeno je u ovom nacrtu.

Jednu od najsloženijih i najvećih prijetnji, kako je upozoreno, predstavlja organizovani kriminal.

„Ova prijetnja je značajno generisana geografskim i tranzitnim položajem BiH preko koga prolaze švercerski pravci iz Azije, Afrike i istočne Evrope prema zapadnoj Evropi. Ovi pravci, pored nezakonite trgovine, mogu biti korišteni i za tranzit terorističkih grupa i sredstava za izvođenje terorističkih aktivnosti“, upozoreno je u spomenutom dokumentu.

Najzastupljeniji oblici organizovanog kriminala su, istaknuto je, proizvodnja i trgovina drogom, trgovina oružjem i vojnom opremom, ilegalne migracije, krijumčarenje i trgovina ljudi, krivotvorenje novca i vrijednosnih papira, trgovina akciznim proizvodima, te krađa i preprodaja vozila.

U Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026 – 2028. godine navedeno je da su, u domenu granične i opšte bezbjednosti, najveće bezbjednosne prijetnje prisutne u oblastima nadzora i kontrole prelaska granice, te nedostatku policijskih službenika i specijalističke opreme.

„Poseban izazov predstavlja geopolitički položaj BiH zbog koga je posebno osjetljiva na povredu granice i ugrožavanje njene sigurnosti. Te okolnosti nalažu sveobuhvatnu analizu graničnih prelaza i izgradnju efikasnijeg sistema nadzora granice, posebno izvan graničnih prelaza, uz upotrebu savremenih tehničko-tehnoloških rješenja. Ovi ciljevi u praktičnom smislu obuhvataju i izradu posebnih planova zaštite državne granice, pogotovo one na vodi, osmatranje i presijecanje puteva pogodnih za ilegalni prelazak granice, zajedničke patrole i planiranje zajedničkih akcija među agencijama“, naglašeno je.

Uz te mjere, kako se navodi, treba ažurirati postojeće i izraditi nove planove postupanja u vanrednim situacijama i slučajevima direktne ugroženosti stabilnosti i održivosti BiH, jačati kadrovske potencijale Granične policije i zaposliti nove policijske službenike, te osigurati neophodna materijalno-tehnička sredstva za efikasnu kontrolu i nadzor državne granice.

Posebnu pažnju, dodali su, treba posvetiti prometu naoružanja, vojne opreme i robe dvostruke namjene.

„Promet ove vrste robe zahtijeva stalni nadzor i analizu u pogledu novih tehnoloških dostignuća i primjene međunarodnih standarda, te novih bezbjednosnih izazova i rizika“, istaknuto je.

Dostupnost širenja malog i lakog oružja, te ručno prenosivih raketnih sistema je, dodaje se, „značajna prijetnja koja dolazi od posjedovanja, krijumčarenja i upotrebe tog oružja od strane pojedinaca, kriminalnih grupa i potencijalno od terorista“.

„Opasnost je povećana tranzitnim položajem BiH, umreženošću organizovanog kriminala, te ratnim nasljeđem i prošlošću balkanske regije, što predstavlja realnu prijetnju bezbjednosti građana i državnih institucija“, navedeno je u nacrtu.

Terorizam je, kako je naglašeno, najprisutnija i latentna prijetnja međunarodnoj, regionalnoj i unutrašnjoj sigurnosti.

„Spremnost terorista, terorističkih grupa i organizacija da djeluju izvan granica, izazovu žrtve, razaranja i strah javnosti od novih terorističkih napada stalno se povećava. Teroristi mogu imati direktnu ili indirektnu pomoć neke države ili više država, te organizacija koje svojim prikrivenim djelovanjem služe kao podrška terorizmu. Stoga će borba protiv terorizma i dalje biti visoko na listi prioriteta Ministarstva bezbjednosti“, uvjeravaju u ovom ministarstvu.

Bezbjednosna politika je, dodaje se, ključni element u funkcionisanju svake države, pa tako i BiH.

„Nijedna država nije apsolutno sigurna, ni imuna na sve bezbjednosne rizike i prijetnje koje podrivaju njenu stabilnost i pravni poredak“, zaključuje se.

Stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić ističe da, imajući u vidu složene odnose u BiH, to dovodi do činjenice da je ona, uslovno rečeno, „raj“ za kriminalne grupe raznih vrsta, pa i one sklone pranju prljavog novca.

„BiH je donijela dobar Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali, u pitanju je primjenjivost ovog zakona. Vi imate situaciju i na nivou BiH i na nivou entiteta da se dosta dobri zakoni u praksi malo primjenjuju ili skoro nikako. Nije samo poenta donijeti dobar zakon, nego je poenta da on bude sproveden u praksi u punom kapacitetu“, rekao je Jovičić, inače bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Drugi problem je, dodao je, saradnja, odnosno nesaradnja prije svega bezbjednosnih agencija u okviru BiH.

„Svi su ljubomorni jedni na druge, svi traže izgovore da ne daju jedni drugim informacije, a upravo razmjena informacija je ključna za rješavanje takvih problema. A da ne pričamo onda kada to podignete sa nivoa BiH na regionalnu saradnju, gdje svako ima svoje kontakte i onda dolazi do tih velikih praznina, koje organizovane kriminalne grupe jako stručno i kvalitetno koriste za svoje potrebe“, naglasio je Jovičić u izjavi za „Nezavisne novine“.