Karfiol nikad skuplji: Kilogram kao nekad puna kartonska kutija
Iako ova godina zbog višemjesečne suše i tropskih temperatura nije obećavala, što se tiče proizvođača karfiola nadmašila je očekivanja.
Cijena karfiola „na veliko“ bila je četiri do četiri i po marke po kilogramu. Nije bilo uvoznog, a domaćeg malo u ponudi, pa je od polovine septembra bio „na cijeni“.
Pakovanje od dvadesetak kila koštalo je čak 108 maraka. Zadnjih petnaestak dana zbog velikih količina ubranog karfiola cijena ovih dvadesetak kilograma je pala na 15 maraka. Do polovine ljeta bili su loši i vremenski uslovi, a bila je mala i potražnja.
Proizvođačima nije bilo lako da se izbore sa svim izazovima.
Mustafa Šečić karfiol proizvodi na 10 dunuma.
„Karfiol je osjetljiv na visoke temperature i na nedostatak vlage, voli vodu i stalno se mora zalivati. Prodavao sam svaki treći, četvrti dan po desetak i više kartona. Punu sezonu imali smo u oktobru kada smo sjekli od 30 do 50 kutija, ali tada je već ponuda bila značajno veća od potražnje, pa i cijena niža“, kaže Mustafa za portal InfoBijeljina.
I ovom povrću koliko se da, toliko uzvrati kvalitetnim i dobrim rodom. Osim redovnog navodnjavanja, iziskuje velike količine đubriva i zaštitu koja je ove godine bila pojačana.
„Po dunumu 30 kilograma đubriva, dvije prehrane i onda se mogu očekivati prinosi od 200 kilograma. Poseban problem je bila najezda insekata, gusjenica, pa značajna stavka budu i hemijska zaštitna sredstva. Sve nam je veći problem što su mnogi preparati zabranjeni, pa uz pomoć agronoma kombinujemo po dva tri da bi sačuvali rod“, priča Mustafa.
Karfiol proizvodi u šest etapa. Sa njiva sa kojih je već „skinuo“ ovogodišnji rod zasijaće pšenicu, a uzorati parcele na kojima planira sadnju karfiola u proljeće.
I Radiša Marić iz Batkovića zadovoljan je ovogodišnjom sezonom.
„Ove godine kilogram karfiola koštao je skoro pet maraka, koliko je nekada koštala puna kartonska kutija. To će nam dobro popraviti ‘krvnu sliku’. Za ove koji sijeku velike količine rješenje su i hladnjača. Otkupljuju po 90 pfeninga, ali sve je bolje nego da propada“, kaže domaćin za InfoBijeljinu.
Optimalna temperatura za rast i razvoj karfiola je 20 stepeni celzijusa, pa ove godine zbog ekstremno visokih temperatura nije bilo lako uzgojiti kupusnjače.
Agronom Vanja Nestorović podsjeća da karfiol traži izuzetno plodno zemljište nađubreno stajnjakom ili NPK đubrivima sa višim procentom fosfora i kalijuma.
„Ne preporučuje se sadnja karfiola na istoj parceli. Potrebno je pauzirati tri godine, u suprotnom prijete oboljenja. Nekada prispjeva ranije, nekada kasnije za branje. Nije poželjno kasniti sa berbom jer dolazi do prorastanja ruže“, kaže agronom.
Zbog problema sa radnom snagom smanjena je i proizvodnja kupusa. Vrijeme je za pripremu zimnice pa je velika potražnja.
Vrećica od 15-ak kilograma kupusa košta 10 do 12 maraka, 30-ak posto više nego lani.
