Kardinal Puljić: Čovjek i čovječanstvo su ozbiljno ugroženi

Istakao je to kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, u intervjuu za „Nezavisne novine“ povodom Uskrsa, dodajući da je Isus Krist svojom patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt.

„Ne smijemo živjeti u strahu i od straha. Isus nam je zajamčio da će biti s nama sve do svršetka svijeta. Krist je puno puta govorio apostolima i onima koji su ga slušali: ‘Ne bojte se’. Pitanje je koliko s Isusom računam i koliko imamo u njega povjerenja. Stavimo Boga na prvo mjesto u životu pa će i čovjek naći svoje mjesto“, istakao je, između ostalog, Puljić.

NN: Katolici širom svijeta danas proslavljaju Uskrs koji se smatra temeljem vjere. Koliko je važno uskrsnuće za čovjeka, za vjernika? I koju poruku šalje?

PULJIĆ: Kristovo uskrsnuće slave i Istočna i Zapadna Crkva različitim obredima i u različite termine, ali slave isto otajstvo. Čovječanstvo stoji bez znanstvenog odgovora pred tajnom smrti, kao i pred tajnom zloće koja je zatrovala srce čovjeka i čovječanstva. Čovjek nosi u sebi strah pred smrću jer stoji pred neizvjesnošću. U sebi nosi silnu čežnju za životom. Isus Krist svojom smrću i uskrsnućem je odgovor na tu tajnu. Svojom mukom i smrću je osmislio čovjekovu patnju jer je patnjom na križu pobijedio zlo i svojom smrću na križu pobijedio smrt. Slaveći Kristovo uskrsnuće otkrivamo nadu i smisao života te nalazimo snagu nositi se s vlastitim patnjama.

NN: Uskrs dolazi nakon korizmenog vremena odricanja i promišljanja. Jesmo li iskoristili te dane kako bismo Uskrs dočekali bolji i vjerom ojačani?

PULJIĆ: Kroz korizmu stavlja se naglasak na oslobođenje srca od negativnih sklonosti i navezanosti. To činimo pokorom, molitvom i djelima ljubavi. Post i pokora su proces nutarnjeg čišćenja i oslobođenja koje nas vodi poniznosti, kajanju i odricanju od grijeha te nas usmjerava prema rastu u ljubavi. Prava korizma obuhvaća to troje: molitvu, pokoru i djela ljubavi. Da bismo svoju životnu lađu usmjerili na plovidbu života prema cilju, potrebno je odvezati se od zlih navika. To znači osloboditi srce od navezanosti i zlih sklonosti. Korizma je vrijeme jačeg utvrđivanja vjere kroz čitanje Svetog pisma te pokoru – žrtvu – post. Sve to nije svrha samom sebi. Svrha je da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Također je to vrijeme kada od Boga tražimo oproštenje, a i mi sami postajemo raspoloživi praštati jedni drugima.

NN: U društvu u kojem mnogi tragaju za smislom, šta Uskrs može ponuditi onima koji su se udaljili od vjere ili je tek traže?

PULJIĆ: Vjera je dar. Taj dar treba izmoliti. Kaže jedan naš pjesnik i teolog da ne vjeruje zato što mu je znano, nego zato što mu je dano. Bog može uliti dar vjere u ono srce koje se isprazni od sebičnosti, oholosti i grijeha jer upravo to znade zatrpati ljudsko srce. Stara je izreka: ako ne radiš kako misliš, počneš misliti kako radiš.

NN: Nakon uskrsnuća Isus Krist, između ostalog, šalje dvije poruke vjernicima: „Mir vama“ i „Ne bojte se“. Koliko su one važne u vremenu sukoba u kome živimo i svjedočimo?

PULJIĆ: Lebdi mi u sjećanju jedna poruka na portalu iz jedne škole u kojoj se dogodio masakr, a pisalo je otprilike ovako: „Bože, gdje si bio kada su nas ubijali?“. Netko je dopisao odgovor: „Nisam vam mogao pomoći jer ste me istjerali iz javnosti!“. Gdje god se zaniječu Bog i Božje zapovijedi, čovjek postaje ugrožen. To dokazuju i današnje politike bez obzira na to jesu li totalističke, kapitalističke ili liberalno-relativističke. Bog je čovjeku povjerio stvoreni svijet, darovao mu je svijest i savjest. Ako pogazi taj dar, onda je sam ugrožen od onoga što je sam proizveo.

NN: U Bibliji stoji „Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati“. U vremenu u kome živimo, čini mi se da je sve manje mirotvoraca. Hodimo li pravim putem?

PULJIĆ: Ima i danas mirotvoraca, ali se njihov glas ne probija u javnost jer je glas interesa i moći jači i koristi se gotovo svim sredstvima. Kriteriji ljudskih prava, čovjekovog dostojanstva i sloboda, posebno sloboda savjesti, često nisu vrjednote  prema kojima se ravna. Svi ti proklamirani principi su ostali na papiru, a ravna moć, interes, sebičnost te je tako ozbiljno ugrožen čovjek pa i čovječanstvo.

NN: Decenijama ste bili vrhbosanski nadbiskup. Koliko su se promijenili i ljudi i običaji u kontekstu Uskrsa kroz sve te godine?

PULJIĆ: Promijenili su se vanjski uvjeti, ali otajstvo vjere je isto. Samo je pitanje koliko živimo to otajstvo i koliko svjedočimo. Nismo imuni na utjecaje agresivnog relativizma na svim područjima od napada na obitelji do ugrožavanja čovjekova dostojanstva.

NN: Sa svih strana svijeta u ovom danu biće upućene poruke ljudima. Šta biste Vi poručili u danu Uskrsa kako katolicima, tako i svim drugim dobrim ljudima?

PULJIĆ: Ne smijemo živjeti u strahu i od straha. Isus nam je zajamčio da će biti s nama sve do svršetka svijeta. Krist je puno puta govorio apostolima i onima koji su ga slušali: ‘Ne bojte se!’. Pitanje je koliko s Isusom računam i koliko imamo u njega povjerenja. Stavimo Boga na prvo mjesto u životu pa će i čovjek naći svoje mjesto. Brojni moćnici prolaze kroz povijest ovoga svijeta i nerijetko ostavljaju pustoš poslije sebe, a Božja ostaje trajno. Božja je zadnja. Mogu ljudi kako hoće, ali neće dokle hoće. Koristim prigodu svim katolicima zaželjeti sretan i blagoslovljen Uskrs, a također i pravoslavnima koji će tjedan dana kasnije slaviti isto otajstvo pa svima kršćanima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Nezavisne