Jačom borbom protiv crnog tržišta duvana do novih radnih mjesta u BiH
Sezona otkupa rezanog duvana u BiH ponovo donosi povećan rizik od šverca i jačanja crnog tržišta, koji država treba još snažnije da kontroliše, čime utiče na kvalitet života svih građana, jer, između ostalog, razvija održivu domaću proizvodnju te kreira nova radna mjesta.
Recentno IPSOS istraživanje iz 2025. godine, na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, pruža jasan uvid u sadašnje stanje – crno tržište je i dalje prisutno, rezani duvan i dalje drži primat nad švercovanim cigaretama. Ova sezona zato nosi ključni izazov za nadležne institucije.
„Sezona otkupa rezanog duhana u BiH svake godine otvara i pitanje ilegalne trgovine, jer crno tržište i dalje bilježi visok nivo aktivnosti. Dostupne analize i podaci pokazuju da čak 94 odsto potrošača kupuje ilegalne proizvode, a ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana procijenjena je na više od 2.000 tona godišnje“, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Kako dodaje, ovakva tržišna struktura ne samo da narušava konkurenciju, nego i godišnje uskraćuje budžet BiH za više od 420 miliona KM javnih prihoda. Stoga je, poručuje Hadžić, borba protiv šverca strateški ekonomski prioritet sa direktnim uticajem na kvalitet života građana.
„Istovremeno, iskustvo zemalja u okruženju pokazuje da se uz snažnu kontrolu crnog tržišta može razvijati i održiva domaća proizvodnja. Hrvatska, primjerice, duhan tretira kao stratešku poljoprivrednu kulturu s osiguranim otkupom i značajnim izvozom, čime istovremeno čuva ruralnu demografiju i kreira nova radna mjesta“, naglašava Hadžić.
Takav model, dodaje on, otvara prostor i za BiH da dugoročno prepozna dvostruki značaj ove grane i kroz smanjenje prisustva na crnom tržištu i razvoj legalne proizvodnje s većom dodatnom vrijednošću, što bi istovremeno rasteretilo budžet i podstaklo ekonomski rast u ruralnim područjima.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, naglasio je da bi, radi stvaranja fer uslova priređivanja za proizvođače koji djelatnost obavljaju u skladu sa zakonskim odredbama ove zemlje, bilo dobro da se dio ogromnih prihoda koje BiH prikupi po osnovu akciza i PDV-a preusmjeri na bolju kontrolu ovog tržišta. „Uređenje tržišta rezanog duvana sigurno je potrebno, a za to već postoje preduslovi u finansijskom smislu. Time će biti stvorena baza za još bolju naplatu budžetskih prihoda“, pojašnjava Grabovac.
Podsjetimo, blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u velikoj mjeri je rezultat pojačanih akcija nadležnih agencija, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Granične policije BiH.
Ove institucije su, kroz ciljane kontrole, zapljene i zajedničke operacije, uspjele suziti prostor za djelovanje kriminalnih mreža. Stručnjaci naglašavaju da je kontinuitet presudan – svako smanjenje intenziteta ovih aktivnosti, bez obzira na razloge, vrlo brzo bi moglo anulirati postignute rezultate i dovesti do novog jačanja crnog tržišta.
Inače, kada je u pitanju spomenuto IPSOS istraživanje, ono je pokazalo blagi pad prisustva ilegalnih cigareta. Na tržištu je, naime, i dalje prisutan određeni volumen takvih cigareta, ali u poređenju s prošlom godinom bilježi se blagi pad potrošnje. Glavni kanali ostaju pijace i ulični prodavci, uz prodaju putem društvenih mreža i interneta.
Istraživanjem je, međutim, utvrđeno da 94 odsto ispitanih potrošača rezanog duvana kupuje ilegalne proizvode. Dakle, zaključuje se da je trend konzumiranja nelegalnog rezanog duvana stabilan te i dalje izrazito visok.
S obzirom na ovakve tržišne okolnosti, očekuje se nastavak istog trenda, jer izostanak značajnijeg organizovanog otkupa legalnog duvana direktno podstiče jačanje crnog tržišta.
Prema ovom istraživanju, procjenjuje se da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.062 tone, što je dva odsto više nego godinu prije, te skoro 26 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Dakle, uz rast u odnosu na prošlu godinu, sve ukazuje na zaključak da na našem tržištu imamo veliku potrošnju ilegalnog rezanog duvana te da u tom segmentu i dalje dominiraju šverceri.
Kada su u pitanju kanali nabavke, istraživanje je pokazalo da oko 50 odsto potrošača rezani duvan nabavlja na pijacama, a ostatak od uličnih prodavaca ili preko poznanika i prijatelja. Ovi podaci nedvosmisleno potvrđuju da rezani duvan ostaje ključni izazov za nadležne institucije i da je crno tržište i dalje snažno.
Za razliku od BiH, gdje je u fokusu isključivo kontrola i suzbijanje crnog tržišta, susjedne zemlje pokazuju drugačiji pristup, jer tretiraju duvan i kao važnu poljoprivrednu i izvozno poslovnu granu.
U Hrvatskoj je, treba naglasiti, duvan jedna od strateških poljoprivrednih kultura, s naročitim značajem u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje se ostvaruje oko 80 odsto domaće proizvodnje. Tokom 2024. godine proizvedeno je više od 6.000 tona duvana, a više od 350 porodičnih poljoprivrednih gazdinstva bavi se ovom radno intenzivnom i profitabilnom proizvodnjom s osiguranim otkupom.
Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, nedavno je u Istri održao sastanke s vodećim prehrambenim i proizvodnim kompanijama. Tim povodom je rekao da duvan čuva ruralnu demografiju i važan je izvozni proizvod.
„Samo u prvoj polovici ove godine izvezeno je 7.000 tona. Ministarstvo će i dalje podupirati ovu proizvodnju te zajedno s industrijom raditi na modernizaciji i rješavanju izazova radne snage“, naveo je Vlajčić,
Ovaj primjer jasno pokazuje kako drugačije uređen pristup može istovremeno očuvati poljoprivrednu tradiciju i osigurati ekonomski rast, te otvara pitanje može li BiH dugoročno razmotriti slične modele.
Dakle, da zaključimo: novac koji BiH gubi zbog crnog tržišta duvana (više od 420 miliona KM godišnje), mogao bi, na primjer, omogućiti izgradnju ili potpunu modernizaciju nekoliko regionalnih bolnica i domova zdravlja, otvoriti stotine novih vrtića i škola, čime bi se smanjile liste čekanja, ili značajno povećati dječji doplatak i penzije za najugroženije.
Isti iznos dovoljan je za gradnju novih dionica auto-puteva i brzih cesta, modernizaciju željezničkih pruga, te ulaganja u energetsku tranziciju i smanjenje zagađenja vazduha, uključujući projekte obnovljivih izvora energije i bolje sisteme odbrane od poplava i požara. Ovi primjeri pokazuju da borba protiv šverca nije samo pitanje tržišne regulacije, nego i strateški ekonomski prioritet sa direktnim uticajem na kvalitet života građana.
Nezavisne
