Istraživali smo: Zašto se javno ne objavljuju imena i fotografije pedofila?

Nakon Republike Srpske, i Federacija BiH je dobila registar pedofila, a zajedničko im je i to da javno nisu objavljena ni imena ni fotografije pravosnažno osuđenih za seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djece, za šta postoji nekoliko razloga, od kojih je osnovni da ne bi bili etiketirani predatorovi članovi porodice.

„Registar, ali tajni. Hoćemo javne podatke o napasnicima, hoćemo da znamo s kim imamo posla“, samo je jedan u nizu komentara na vijest da i u FBiH na snagu stupa Pravilnik o registru pedofila.

Ivanka Marković, koja je u Republici Srpskoj bila na čelu Radne grupe za izradu Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, ističe da pristup podacima o ovim licima imaju svi oni koji treba da ih imaju.

„Ti podaci nisu javno objavljeni zbog zaštite njihovih ličnih podataka i prava na privatnost koja je garantovana Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. S druge strane, svrha samog zakona nije javno objavljivanje fotografija i imena učinilaca tih krivičnih djela, već zaštita djece od tog vida kriminaliteta i sprečavanje učinilaca da ponovo izvrše ta krivična djela, što se vrši kroz mjere zabrane i mjere koje su propisane nakon što oni izdrže kaznu zatvora, a koje se tiču obaveznog javljanja nadležnoj organizacionoj jedinici MUP-a svakih šest mjeseci“, pojašnjava Markovićeva u izjavi za „Nezavisne novine“.

Kako dodaje, nije svrha da se zna ko je to uradio, nego da taj bude onemogućen da ponovo dođe u priliku da vrši to isto krivično djelo.

„Jer ukoliko bismo mi znali ko je to izvršio, mi, ovakvi kakvi jesmo, bili bismo spremni da stigmatizujemo ne samo njega, već kompletnu njegovu porodicu. Ne bi bilo ono: ‘On je to uradio’, nego: ‘Pogledaj, ono je sestra od onog koji je to uradio’, ‘Ono je mama od onog koji je to uradio’, ‘Ono je kćerka od onog koji je to uradio’, pa bi teret toga nosili svi koji su u nekakvim rodbinskim vezama sa osobom učiniocem krivičnog djela, a ne samo on. A to nije svrha zakona. I to je osnovni motiv što je u našem zakonu, a i u njihovom zakonu, na isti način ograničen pristup podacima“, ističe Markovićeva.

Naglašava da onaj ko treba da ima te podatke ima mogućnost da dođe do njih.

„To su vam svi organi javnog gonjenja koji otkrivaju počinioce krivičnih djela, sudovi, tužilaštva, ali i ono što je najvažnije, a što javnost zaboravlja – sve ustanove, organizacije i udruženja koja se bave bilo kojom vrstom rada sa djecom. Recimo, kulturno-umjetničko društvo ili košarkaški klubovi dužni su prilikom prijema na bilo koju vrstu rada, a koji im omogućava pristup djeci, da provjere u registru da li je ta osoba upisana u registar“, kazala je Markovićeva za „Nezavisne novine“.

Poslanik u Parlamentu FBiH Lana Prlić, govoreći o Pravilniku o registru pedofila u FBiH, koje je napisalo Federalno ministarstvo pravde, a ona ga uputila u parlamentarnu proceduru, kazala je nedavno da registar neće biti javan, kao što nije ni javan u ostalim zemljama svijeta, te da će samo tužilaštva i MUP-ovi imati pristup, ali na opravdan zahtjev i drugi.

Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, izjavio je juče da je u registru pedofila u Srpskoj upisano 247 lica i da se podaci vode trajno.

„Kada je riječ o rasponu kazni za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djeteta, Krivičnim zakonikom Republike Srpske propisane su različite kazne zatvora u najdužem trajanju do 30 godina“, rekao je Bukejlović.

On je podsjetio da je u Republici Srpskoj 2018. godine uspostavljen Registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.

Bukejlović je istakao da u Republici Srpskoj ne može boraviti lice pravosnažno osuđeno za krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a da nije upisano u registar pedofila koji se vodi pri MUP-u Republike Srpske.

On je Srni rekao da je za kvalifikovane oblike pojedinih krivičnih djela, kao što je obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina, moguće izreći kaznu doživotnog zatvora.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan ocijenio je da je uspostavljanje registra pedofila u Srpskoj dalo pozitivne efekte, te da je ovo ministarstvo usmjereno na zaštitu djece od seksualne zloupotrebe i iskorištavanja, ali i na sprečavanje pravosnažno osuđenih lica da nastave sa tim krivičnim djelima.

Podsjetivši da je Republika Srpska 2018. godine donijela Zakon o posebnom registru lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, Karan je rekao da MUP vodi ovaj registar i da je usmjeren na kontrolu kretanja osuđenih lica.

„Osuđena lica se moraju javljati MUP-u kada napuštaju mjesto prebivališta ili boravišta, a posebno da ne bi ponovo došla u kontakt i radni odnos ili se čak približila mjestima gdje se nalaze djeca, mladi, ustanove koje se bave tim pitanjima“, rekao je Karan.

On je dodao da MUP razmjenjuje podatke sa agencijama za sprovođenje zakona, policijskim i pravosudnim, ali i u međunarodnopravnoj pomoći ustupa takve podatke.

„Djeca i mladi su ugroženi na različite načine, posebno kada je riječ o visokotehnološkom kriminalitetu gdje su velike mogućnosti zlostavljanja i iskorištavanja djece“, podsjetio je Karan.

Nezavisne