Ovo su riječi narodnog poslanika Mirne Savić Banjac, koja je tražila od Ministarstva prosvjete i kulture RS odgovor na pitanje da li se planira urediti oblast organizovanog produženog boravka.
Brojke
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS poslali su odgovor koji je dostupan javnosti na sajtu Narodne skupštine RS. U odgovoru se citiraju zakonske odredbe i navode kako je novim Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju uređeno da škola može, za učenike prve trijade, organizovati produženi boravak kao poseban oblik vaspitno-obrazovnog rada. Navodi se procedura organizacije i slično.
– Svake godine imamo veći broj škola koje organizuju produženi boravak. U prilog tome govori podatak da je za školsku 2022/23. godinu data saglasnost za organizovanje produženog boravka u 114 škola i da je obuhvaćeno 9.637 učenika – kažu u Ministarstvu prosvjete.
Dodaju da je u toku izrada i donošenje Pravilnika o uslovima i načinu organizovanja produženog boravka kojim će biti dodatno definisani uslovi i način organizovanja produženog boravka.
Cijena
Paralelno sa ovim raste i broj privatnih ustanova koje organizuju produženi boravak za djecu do trećeg razreda. Obično su to postojeće predškolske ustanove u privatnom vlasništvu, koje uslugu produženog boravka u Banjaluci naplaćuju od 250 KM, pa i do 400 KM.
– U školi nema produženog boravka, pa smo prinuđeni da plaćamo tu uslugu, koja je 280 KM. Drugo djete ide u vrtić, pa nas to sve zajedno košta 450 KM mjesečno. To je baš puno. Mislim da bi za svako djete do trećeg razreda škola trebalo da obezbijedi i boravak, i to bi zapravo trebalo da bude jedna od pronatalitetnih mjera – navodi jedan roditelj.
Mirna Savić Banjac za Srpskainfo kaže da nije zadovoljna odgovorom ministarstva, jer je sažeo ono što je poznato iz prakse.
– Dakle, znamo da lokalne zajednice, odnosno škole same mogu da organizuju produženi boravak. Ali, smatram da to nije dobro rješenje i da se radi o diskriminaciji roditelja i djece u cijeloj RS – smatra ona.
“Neuređena oblast”
Kaže da su joj poznate cijene usluge produženog boravka u organizaciji privatnih ustanova, koje roditeljima prave ogromne udare na kućne budžete.
– Produženi boravak nije nikakav luksuz. To bi trebalo da bude osnovna stvar, jer je poznato da djeca prvi i drugi razred ne smiju da dolaze samostalno u školu, bez pratnje. Zato je ovo pitanje potrebno riješiti sistemski – objašnjava ona.
Kaže da je kroz rad u lokalnoj zajednici bila uključena u rješavanje problema organizacije produženog boravka u jednoj školi i da zna kako stvari funkcionišu i na terenu.
– Dakle, to je jedna veoma neuređena oblast koja u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti, ali i samovolje pojedinaca u lancu tog sistema. Osim toga, produženi boravak podrazumijeva rad sa djecom, učenje i pomoć oko zadaće, a ne puko čuvanje djece – naglašava ovaj narodni poslanik, koja ističe da će se zalagati da se ovo pitanje riješi.
Prostor
Najveća osnovna škola u Republici Srpskoj, “Branko Radičević” u Banjaluci, nema organizovan produženi boravak već osam godina. U školi tvrde da postoji samo jedan razlog – nedostatak prostora. Da li je to prihvaćeno kao činjenica koja ne može da se promijeni?
– Ispred Savjeta roditelja i Školskog odbora uputili smo inicijativu Gradskoj upravi da nam ustupi adekvatan prostor za organizovanje produženog boravka, ako imaju u blizini škole. Mi ne možemo to da riješimo zbog nedostatka prostora. Imamo 76 odjeljenja i 1.904 učenika – kaže za Srpskainfo Siniša Rendić, direktor OŠ „Branko Radičević“.
Odgovor od grada još nisu dobili, a bili bi zadovoljni kada bi imali prostor barem za prvačiće, kojih ima devet odjeljenja.
Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Prijedor, za Srpskainfo kaže da u ovoj regiji gotovo sve škole imaju organizovan produženi boravak.
– Konkretno, u našoj školi, u OŠ „Desanka Maksimović“, ima organizovan do trećeg razreda. Sa djecom je nastavno osoblje i produženi boravak radi od 6.30 do 17.30. Imamo školsku kuhinju i u njoj djeca mogu da kupe obrok – objašnjava Budimir.
Dodaje da broj djece zavisi od potreba roditelja i da u skladu s tim varira broj.
