Građani u BiH naučeni da čekaju u redovima

Bosna i Hercegovina je navikla da u svemu kasni za EU, ali čini se da je digitalizacija poslovnih procesa segment u kome najsporije napredujemo. Dok u svijetu posluju elektronski mi još čekamo u redovima za šalterima.

Čekanje, odlazak sa jednog šaltera na drugi, pa iz zgrade u zgradu, sa jednog na drugi kraj grada i još čekate sat vremena u redu da predate zahtjev i dođete za sedam dana da podignete neko rješenje ili uvjerenje. Situacija u kojoj se bar jednom našao svaki bh. građanin. A može drugačije.

– Na primjer u Estoniji danas možete uraditi svaki javni posao, potpisati bilo koji ugovor i svaku građansku dužnost završiti onlajn, kaže drektor Centra za politiku i upravljanje  Adis Muhović.

U Bosni i Hercegovini to zvuči kao bajka.

Trenutno je nezamislivo da u svojoj kući ili kancelariji jednim klikom popunimo svoj poreski obrazac, podnesemo zahtjev za državljanstvo, zahtjev za građevinsku dozvolu, za rodni ili vjenčani list i brojne druge dokumente zbog kojih moramo da odemo u više institucija. Sve bi to omogućio e-potpis.

To je Vaš šifrovani ključ za sigurnu komunikaciju putem interneta.

Ekspert za telekomunikacije Aleksandar Mastilović objašnjava da imate opciju da taj kriptografski ključ digitalno potpišete i da se taj ključ utisne u određeni dokument. “On praktično garantuje da ste Vi tvorac tog dokumenta.”

BiH je još 2006. godina dobila Zakon o elektronskom potpisu.

“Praktično na nivou države i u oba entiteta imamo šest zakona. Zašto ovo nije popularizovano? Ono što sam ja zaključio da je činjenica da ljudi prosto nisu upućeni, prije svega da je to legalno.”, rekao je ekspert za telekomunikacije Aleksandar Mastilović.

Ne samo da je legalno, već bi umnogome olakšalo život građanima.

Jednostavno popunite aplikaciju, a onda sistemi međusobno upućuju zahtjeve i razmjenjuju isključivo podatke koji su im potrebni. “I na taj način se automatski u realnom vremenu sistem uvjerava potražnjom tih podataka, kada ja ispunjavam podatke za određenu proceduru koja je propisana.”, objašnjava Muhović,

Što će reći da sistem za Vas završava posao.

Kako to funkcioniše u praksi, znaju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je jedina u državi počela izdavati elektronski potpis prevoznicima, a kasnije i svim ostalim zainteresovanim na komercijalnoj osnovi.

Svjetlana Perković iz Sektora za informacione tehnologije UiO BiH izjavila je za BN da se za carinsku proceduru provoza smanjuje broj papirologije koja mora da se podnese, samim tim se ubrzava i sama procedura. “Nema čekanja na granici da se mora predati taj dokument, jer taj dokumnet je digitalno potpisan i dolazi elektronskim putem u naše carinske organe.”

Važno je reći da bi digitalizacija javne uprave smanjila  korupciju, odnosno svako ko pokuša malverzaciju bio bi otkriven.

“To automatski znači da je direktan počinilac nekog krivičnog djela. Kada se to krivično djelo otkrije može biti pronađen, što onda smanjuje broj ljudi koji bi pokušali da uđu u takve radnje.”, navodi Muhović.

Da bi ova priča zaživjela u potpunosti potrebna je jedinstvena baza elektronskih podataka koja je preduslov za e-potpise. Međutim, donosiocima odluka se ne žuri. Od interesa građana i olakšavanja njihove svakodnevnice preče su im nabavke skupih limuzina i izazivanje vještačkih političkih kriza, tako da do digitalizacije i reformi, građanima ostaje samo strpljenje i da donesu još jedan papir.

(BN)