Međutim, stvarni život običnih građana pokazuje suprotnu sliku. Ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da porodica preživi bez pomoći sa strane, kredita ili stalnog odricanja.
Ekonomisti upozoravaju da je prosječna plata varljiv pokazatelj standarda, jer visoke zarade u javnoj upravi, bankarstvu i nekim privatnim sektorima podižu statistički prosjek. Većina građana ostaje daleko ispod tog iznosa.
Ekonomista Predrag Mlinarević ističe da bi precizniji pokazatelj bila medijalna zarada, koja prikazuje primanja radnika koji se nalaze na sredini skale, onih 50% koji zarađuju manje.
-Medijalna zarada u Srpskoj je tek nešto iznad minimalne i kreće se oko 1.000 KM. Kada znamo da se preko 60% tih primanja troši na hranu, piće, odjeću, obuću i režije jasno je da većini ljudi ne ostaje ništa za život – kaže Mlinarević za Srpskainfo.
Sanja T. i njen suprug, oboje visokoobrazovani, imaju dvoje djece i prosječne plate. Zato svakog mjeseca balansiraju između računa, kredita, dječijeg vrtića i osnovnih troškova. Kako kaže za Srpskainfo, bez pomoći roditelja koji žive u inostranstvu, mogli bi samo da sanjaju odlazak na more ili neki kraći izlet.
Iznenadni trošak – veliki stres
-Jedna plata skoro da ode na kredit. A rata kredita je skoro ista kao mjesečni boravak djeteta u privatnom vrtiću, koji moramo da plaćamo, jer u javnom nema mjesta. Sandalice i papuče za vrtić nas koštaju 160 KM. A gdje su pelene, hrana, garderoba, rođendani? Ako se pokvari bojler, to je finansijski šok. Da ne govorim o ekskurzijama, školskoj opremi, registraciji ili servisu auta – kaže ona.
Ni Marko R. nije optimističniji. Njegova porodica, takođe sa dvije plate, nema kapacitet za odmor.
–O ljetovanju ne razmišljamo. Svaki neplanirani trošak znači stres. Štedimo kako možemo, ali tužno je da smo se pomirili s tim da je život s kreditima i dugovima naša realnost. Guši kao nikad – kaže on za Srpskainfo i dodaje da finansijski problem posebno narastu kad krenu pripreme za školu.
Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” potvrđuje da dvije prosječne plate više nisu dovoljne ni za osnovnu potrošačku korpu.
-Ta korpa ne uključuje ono što bi porodica trebalo da ima, već jedva ono što mora. Ljudi danas nemaju mogućnost da planiraju godišnji odmor, vikend putovanja, večere, kino, koncerte, sve ono što život čini normalnim i dostojanstvenim. Ogromna većina građana u Srpskoj živi samo za osnovno preživljavanje – upozorava Marić.
Prema njenim riječima, građani sve češće posežu za kreditima, zadužuju se kod banaka, koriste dozvoljene minuse, ali ne za neki luksuz, već za osnovno u životu.
-Troškovi života nisu samo osnovne životne namirnice i da razmišljamo imamo li dovoljno novca za hranu. Živimo u eri naprednog društva i najnormalnije je da danas ljudi planiraju godišnji odmore, da negdje izađu na vikend, da mogu da priušte jednom nedjeljno da izađu na večeru, da mogu da odvedu djecu na neki koncert, u kino, da proslave rođendane – ističe on i dodaje kako je potrošačka korpa i dobar pokazatelj koliko smo zaista siromašni.
-O štednji sa dvije prosječne plate nema govora. Mi se svakako odričemo mnogih stvari da bismo imali pristojan život – ističe ona.
Ljudi se školuju, rade, plaćaju sve što treba, odgajaju djecu i svakodnevno se suočavaju s pitanjem: kako preživjeti ovaj mjesec? U najkraćem, prosječna plata ne pokriva život. A “prosječno” znači preživljavanje.
Srpskainfo
