Neki su na početku terapije, neki pri kraju, a najčešće se bore sa tumorom mozga i akutnom limfoblastnom leukemijom.
Profesor doktor Jelica Predojević Samardžić, pedijatar onkolog, kaže da, nakon toga, dolazi jedna cijela grupa tumora dječije dobi koji su podjednako zastupljeni.
– Kod djece su, nažalost, maligne bolesti prisutne kod gotovo svih organa – kaže dr Predojević.
Kad je riječ o blagovremenosti postavljanja dijagnoze, tu nema univerzalnog pravila. Neka djeca dođu na vrijeme i u ranoj fazi bolesti, dok neka, nažalost, dođu dosta kasno i u teškom stanju.
– Tada moramo započeti liječenje, a djeca se, na primjer, nalaze u nekoj teškoj infekciji. Veća djeca ranije primjećuju simptome i ranije to javljaju roditeljima, koji ih ranije i odvedu ljekaru. Mnoge maligne boleste su veoma podmukle i dugo idu bez nekih simptoma. Dugo idu, čak i sa urednim osnovnim nalazima, tako da samo neko loše opšte stanje kod djece može da nas uputi na to da se razvija maligna bolest – objašnjava dr Predojević.
Najmlađi pacijent koji je liječen na Odjeljenju dječije hematoonkologije imao je samo jedan mjesec, a borio se sa leukemijom. Nažalost, liječenje nije završilo dobrim ishodom, s obzirom na to da je dijagnoza bila preteška za jedno tako malo biće.
– U dječijoj dobi je tipično da se karcinomi pojavljuju veoma rano. Smatramo čak da se neki razvijaju intrauterino, pa se, neposredno po porodu ili u prvim mjesecima života, ta bolest već manifestuje. Cijela grupa embrionalnih tumora bubrega, oka ili nadbubrežne žlijezde se pojavljuje vrlo rano. Nažalost, malignih bolesti kod djece ima sve više i zaista se javljaju u svim dobima. Za neke boleste postoje pikovi i trendovi kada se najčešće javljaju. Na primjer, leukemija se najčešće javlja ili u prve 4 godine ili tamo pred pubertet. Ali, pravila nema. Nažalost, incidencija malignih oboljenja kod djece u Evropi raste – upozorava dr Predojević.
Nikome, pa ni onima sa najtvrđim srcem, nije lako saopštiti jednoj majci da život njenog djeteta visi o koncu.
– To je vrlo težak trenutak u liječenju svakog djeteta sa malignitetom. Jer, vama, u principu, dolazi dijete koje je do tada bilo zdravo i odjednom vi roditelju morate da saopštite da dijete ima veoma tešku bolest. S druge strane, maligna oboljenja kod djeca, u odnosu na druga oboljenja, još uvijek su rijetka u djetinjstvu. Mnogo su češće upale pluća, dijareje, anemije. Tako da, izricanje te dijagnoze pred roditeljem je zaista jako težak i stresan trenutak. Mi u tom trenutku jako saosjećamo sa njima, jer i mi smo roditelji. Neki roditelji vrlo brzo prihvataju dijagnozu, brzo prolaze kroz to prvo stanje šoka, te kreću u akciju kako pomoći djetetu. Drugi tip su roditelji koji u tom trenutku uopšte ne mogu da se snađu i jednostavno kažu – ja to ne mogu, kako ću ja to? Mi im, naravno, pomažemo, pa i oni nakon izvjesnog vremena, što mi kažemo, profunkcionišu – naglašava dr Predojević.
Prema njenim riječima, najvažnije je što prije doći do prave dijagnoze koja se, nažalost, ne može izmijeniti.
– Ona je takva kakva je, i treba je saopštiti, te brzo započeti liječenje koje je vrlo komplikovano. Često zahtijeva operaciju, primjenu radioterapije, te vrlo komplikovanih i složenih lijekova. Nekad djecu, barem u jednoj fazi liječenja, moramo poslati u inostranstvo. Tako da, prosto, nema vremena za gubljenje – kaže dr Predojević.
Ipak, i roditeljima i stručnjacima vjetar u leđa je činjenica da mnoga djeca iz ovakvih borbi izlaze kao pobjednici.
– Činjenica da mi jako mnogo djeca ispratimo izliječene sa naših odjela, nešto je što nam daje snagu koju mi, onda, usmjeravamo prema roditeljima, kako bismo ih osnažili da izdrže taj period liječenja koji je jako zahtjevan i koji je pred njima – ističe dr Predojević.
Manja djeca lakše se nose sa svime što bolest nosi što, opet, najteže pada adolescentima.
– Manje djeca sve lakše podnose. Naravno, i njima se život iz korijena mijenja. Odvajaju se od svoje porodice, od svoje kuće, braće i sestara, od drugova, od škole, i sada više vremena borave u bolnici. Uz njih je obično majka, posjete su ograničenog karaktera, tako da se djeca osjećaju dosta izolovano. Ipak, oni liječenje lakše podnose, jer su majke uz njih, a mi nastojimo da nas prihvate kao nekakav uži dio njihove okoline. Veća djeca boravak u bolnici teže prihvataju, a bolest i sve što ona sobom nosi, možda, najteže podnose adolescenti – objašnjava dr Predojević.
U dječijoj onkologiji suportivna terapija jako je razvijena, a doktori vode računa o tome da djeca ne trpe bol, da različite nuspojave terapije spriječe lijekovima.
– Tako, naši pacijenti nemaju taj problem, ali, naravno, ostaju psihički problemi. Oni su veoma veliki u vrijeme boravka u bolnici. Nažalost, ponekad i u nekim lošim ishodima, pacijenti moraju da trpe bol – kaže dr Predojević.
Na sreću, procenat izlječenja je vrlo visok, do 80, pa čak i 90 odsto, kad je riječ o limfoproliferativnim oboljenjima, limfomima.
– Takođe, procenat izlječenja je jako visok i u slučaju nekih drugih tumora u dječijoj dobi, kao što su, na primjer, tumori bubrega. U vrijeme kad sam se odlučila za dječiju onkologiju, to je bio jako težak poziv i uspjesi u liječenju nisu bili tako veliki kao sad. Danas, nakon toliko godina iskustva, taj osjećaj da pomažete nekome direktno i na najbolji način, nešto je što me izuzetno ispunjava – ističe dr Predojević.
Naglašava da su dobro došle sve humanitarne akcije koje za cilj imaju pomoć oboljeloj djeci, a jedna je, svakako, i akcija „Kistom za humanost“ koju su pokrenuli EuroBlic i Srpskainfo.
– Ovdje ne govorimo o finansijskim efektima, oni su veći ili manji… Ali, taj osjećaj da oboljeli i njihove porodice imaju empatiju šire društvene zajednice je jako važan. I zato se naši roditelji i naše udruženje rado uključuju u takve humanitarne akcije, a pomažemo i druge humanitarne akcije. Naglasila bih da je naše odjeljenje učesnik velikog evropskog projekta Horizon. To je naučno-istraživački projekat iz oblasti pedijatrijske onkologije i to je čast koju je u BiH dobio jedino UKC Srpske. To je prvi projekat Horizon iz oblasti zdravstva koji je uopšte došao u BiH. Ja sam koordinator tog projekta, u koji smo uključili sve naše pacijente, a projekat prati posljedice našeg liječenja. Naime, liječenje je toliko komplikovano i toliko teško da, nažalost, kod neke djece ostaju određene posljedice. Naše odjeljenje, trenutno, učestvuje u velikom evropskom ispitivanju, gdje mjerimo posljedice tog liječenja kod djece koja su preživjela malignu bolest i izliječena su – poručuje dr Predojević.
U pomenutoj akciji EuroBlica i Srpskainfo učestvuju i partneri NLB banka, „Bingo“ i akademska slikarka Nina Babić. Dio ove humane akcije je i 21 mladi umjetnik. Oni su svoje slike dali na aukciju, a sav novac od prodaje ide direktno na račun Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti „Iskra“ i rad Roditeljske kuće „Iskra“.
Oni koji su u prilici, mogu da učestvuju u humanitarnoj akciji i direktno pomognu “Iskri”.
ZA UPLATE IZ BiH (BAM) Žiro račun: 1610000123350061 (Raiffeisen Bank) OBAVEZNA NAZNAKA SVRHE: KISTOM ZA HUMANOSТ
UPLATE IZ INOSTRANSTVA IBAN: BA391610000123350061
SWIFT: RZBABA2S Molimo navedite i ovdje svrhu: KISTOM ZA HUMANOSТ.
Osim toga, aktivan je humanitarni broj 17165 čijim pozivom donirate 2 KM.
srpskainfo
