TikTok, najpopularnija aplikacija za dijeljenje kratkih video sadržaja, postala je ne samo platforma za zabavu, već i za različite izazove. Neki donose smijeh i zabavu, drugi su veoma opasni. Najnoviji trend Supermen stigao je i u BiH, u nekoliko gradova. Nevjerovatno popularan među školacima koji ga izvode ne razmišljajući o posljedicama. A one mogu da budu teške. Polomljene ruke i podlaktice.
Mi, odrasli, trebalo bi da se pitamo nešto logično. Ko je odgovoran za zaštitu djece i kako se može obuzdati opasnost koja prijeti iz digitalnog svijeta?
Šta djecu privlači u virtuelni svijet?
-TikTok izazovi nisu dječja zabava, oni su simptom društva koje se urušava u svojoj površnosti. Dok djeca igraju igre na ivici života, odrasli igraju igru ignorisanja odgovornosti. Roditelji su ‘prezaposleni’, škole su ‘nemoćne’, a društvo se skriva iza lažnih zabrana, misleći da se problem može riješiti gašenjem ekrana – naglašava sociolog Mirjana Čeko.
Poručuje kako se djeca povlače u virtuelni svijet, jer im stvarni ništa ne nudi, a da je u društvu bez autoriteta i smjernica, TikTok algoritam postao učitelj, zabavljač i uzor.
-Uče ih da je opasnost vrijedna pažnje, da je viralnost važnija od zdravog razuma. Nema tu prostora za kritičko mišljenje kad odrasli sami ne nude ništa bolje – ističe Čeko. Prevencija? Poručuje kako to nije zabrana aplikacija, već povratak uloge roditelja, nastavnika i društva.
-To je stvaranje svijeta u kojem djeca ne moraju rizikovati život da bi ih neko primjetio. Ako se što prije ne probudimo, našu djecu neće uništiti TikTok, već naše kolektivno zatvaranje očiju pred ovim problemom – upozorava ona.
Maju Savanović Zorić, psihologa i porodičnog psihoterapeuta, majku dvoje tinejdžera, mnogo je potresla vijest o povređivanju djeteta tokom izvođenja TikTok izazova u Banjaluci. Kaže da nas ovaj slučaj još jednom podsjeća na sve opasnosti koje vrebaju iz svijeta društvenih mreža i na zajedničku odgovornost roditelja, škola i društva da zaštitimo djecu i mladima pružimo sigurno okruženje za odrastanje.
Pažnja i popularnost
Kao psiholog s 15 godina iskustva u školi, naglašava kako tinejdžersko doba karakteriše potreba za pripadanjem grupi, prihvaćanjem i prepoznavanjem, ali i sklonost preuzimanju rizika, često bez svijesti o posljedicama. Pojašnjava i zašto su privlačni viralni izazovi, poput onih na TikToku. Naime, dobija se pažnja i popularnost, a lajkovi, pregledi i komentari stvaraju osjećaj važnosti. Osjećaj pripadnosti vršnjačkoj grupi. Mnogi ne žele biti “izvan” trenda i često pristaju na izazove iz straha od odbacivanja. Tu su uzbuđenje i adrenalin. Senzacija „hrabrosti“ privlači mlade, posebno one koji traže pažnju ili žele dokazati svoju vrijednost.
-S druge strane, djeca koja odolijevaju ovakvim izazovima obično dolaze iz okruženja u kojem se podstiču otvorena komunikacija, kritičko razmišljanje i osjećaj sigurnosti kod kuće. Djeca koja se osjećaju sigurno, prihvaćeno i podržano kod kuće manje su sklona opasnim izazovima. Suprotno tome, djeca koja traže pažnju ili se bore s osjećajem nesigurnosti češće će pokušati ovakvo ponašanje kako bi impresionirala vršnjake – naglašava Savanović Zorić.
Na pitanje može li se ovo spriječiti, odgovara da to zahtijeva koordinisanu akciju svih uključenih u vaspitanje i obrazovanje djece. Prije svega roditelja, koji su ključni u postavljanju jasnih pravila i granica. Jer, djeca trebaju osjetiti da roditelji nisu kontrolori, već njihovi saveznici. Edukacija o sigurnom korištenju društvenih mreža mora postati dio redovnih nastavnih aktivnosti u školama. Radionice, predavanja i diskusije sa stručnjacima mogu značajno uticati na podizanje svijesti. Osim toga, TikTok i slične platforme moraju strožije kontrolisati sadržaj i povećati bezbjednosne mehanizme za mlađe korisnike.
A šta to roditelji mogu učiniti odmah?
-Razgovarajte s djecom, pitajte ih šta prate na internetu, koji ih izazovi privlače i zašto. Budite otvoreni i spremni na slušanje bez osuđivanja. Postavite jasne granice, odredite vrijeme korištenja interneta i prilagodite sadržaj prema njihovom uzrastu. Uključite tehničku zaštitu. Koristite opcije roditeljske kontrole koje platforme nude. Pokažite lični primjer, jer vaše ponašanje na društvenim mrežama takođe oblikuje njihov odnos prema istima – naglašava ona i dodaje da je naša uloga da im pokažemo da njihova vrijednost ne zavisi od broja pregleda ili lajkova.
Sa opasnim TikTok izazovima susreće se većina zemalja u svijetu. I neke su preduzele određene korake. Naprimjer, Autralija je donijela zakon o zabrani pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Mnogo zemalja razmišlja o ograničenju pristupa djece društvenim mrežama. Jer, izazovima se uglavnom bave djeca mlađeg uzrasta, najčešće se spominje da imaju desetak godina.
-TikTok je zabranjen za mlađe od 13 godina i tu je ogovornost roditelja, jer dozvoljavaju djecu da koriste nešto što nije prilagođeno njihovom uzastu. Ne bi bilo loše razmišljati da se roditeljima izriču određene mjere ako dijete mlađe od propisanog uzrasta koristi društvene mreže. Velika greška je što roditelji bebama mlađim od godinu dana, u to sam se lično uvjerila, daju mobilne telefone – kaže Gordana Rajić, ombudsman za djecu RS. Dodaje da se svi moramo prilagoditi virtuelnom svijetu, a da je najveća uloga roditelja i škole.
-U školi da se više priča o prevenciji, roditelji da više obraćaju pažnju na to kako i sa kim djeca provode vrijeme u realnom i virtuelnom svijetu. Da se gradi odnos povjerenja gdje će vam se djeca obraititi ako imaju neki problem – ističe ona.
Prema njenim riječima, Ombudman za djecu RS prati propise domaće i međunarodne propise, nastoji da ih formuliše i da preporuke prenese nadležnim organima.
Srpskainfo
