Za sve šopingholičare to znači da će ubuduće biti daleko zaštićeniji od prevara, jer iz udruženja potrošača ističu da trgovci više neće moći manipulisati cijenama kao do sada.
Svaki trgovac, kako su naveli iz Inspektorata Republike Srpske, obavezan je da jasno istakne umanjenu cijenu, kao i onu najnižu koju je proizvod imao u prethodnih 30 dana, što će onemogućiti pumpanje cijena uoči popusta.
– Zakonom je propisana kazna od 2.000 KM za trgovca kao pravno lice, 800 KM za odgovorno lice, te 1.000 KM za trgovca kao preduzetnika ukoliko se ne budu pridržavali navedene odredbe – naveli su iz Inspektorata za Glas Srpske.
Dodali su da je u ovoj godini izvršeno više od 5.000 kontrola, a kada je riječ o cijenama, najčešća nepravilnost odnosila se na njihovo isticanje.
– Mnoge cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima – kazali su iz Inspektorata.
Posljednjih godina “crni petak” sve je popularniji i kod nas, a u Inspektoratu ističu da ovaj trend na našim prostorima još nema isti intenzitet kao u zapadnim zemljama u pogledu procenta sniženja.
– Upravo je to najčešća primjedba potrošača, u smislu da bi sniženja mogla biti veća. Inspekcijski organi ne mogu uticati na to koliki procenat sniženja će trgovac objaviti i da li će uopšte objaviti sniženje, isto je poslovna odluka samih trgovaca – kazali su iz Inspektorata.
Predsjednica dobojskog Udruženja za zaštitu potrošača “ToPeeR” Snežana Šešlija rekla je za “Glas” da će zahvaljujući novim pravilima o isticanju cijena prilikom sniženja potrošači konačno imati uvid u to da li je riječ o pravom popustu ili marketinškom triku.
– Uvođenjem jasnih smjernica o tome kako se prikazuju pojeftinjenja dobijamo transparentniji sistem koji sprečava dosadašnju manipulaciju cijenama. Zakon će omogućiti lakšu kontrolu. Sankcije nisu svrha same po sebi, ali kada postoji jasan sistem, onda je i inspekcijama i udruženjima lakše da utvrde da li je akcija stvarna – rekla je Šešlija i napomenula da je cilj nove odredbe bio da zaštiti obje strane.
Ekonomista Zoran Pavlović pojašnjava da je koncept “crnog petka” na domaće tržište uglavnom prenesen kao praksa iz evropskih zemalja, te da je njegova suština, ali i većine sniženja, da se na kraju godine preispitaju lageri i urade popisi.
– Sve ono što u prodavnicama ostane bez kompletnih veličina ili modela, a što će se u narednom periodu teško prodati, stavljaju na sniženje. Trgovci tada prazne magacine i oslobađaju prostor, dok u isto vrijeme pokušavaju napuniti kasu – rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, to nije dan za kupovinu najnovijih modela, već robe koja je ostala u skladištima, kao što su sezonski artikli i stari modeli tehnike.
“Crni petak”, navodi Pavlović, nije loša prilika za štednju, ali samo za one koji se ranije na to pripreme.
– Savjetujem potrošačima da za sve što žele kupiti na taj dan, zapišu cijene ranije, kako bi u petak mogli da provjere da li je zaista jeftinije. Tako ćete biti sigurni da je sniženje stvarno, a ne samo marketinški mamac – istakao je Pavlović.
* Primjer obračuna cijene pri sniženju
Na primjeru jednog proizvoda prikazano je kako se utvrđuje najniža cijena u posljednjih 30 dana, koju je trgovac dužan da istakne kao “staru cijenu” prilikom sniženja.
5. novembra – proizvod koštao 100 maraka
25. novembra – njegova cijena povećana na 120 KM
28. novembra – trgovac snižava cijenu na 90 KM
U skladu sa propisima, pri isticanju sniženja mora se prikazati najniža cijena koju je proizvod imao u prethodnih 30 dana, računajući od dana sniženja. U ovom slučaju, u periodu od 28. oktobra do 28. novembra, najniža zabilježena cijena bila je 100 KM.
Stoga je pri objavi akcije obavezno naznačiti:
STARA CIJENA – 100 KM
NOVA CIJENA – 90 KM
Srpskainfo
