Branislavu Makriću nagrada za životno djelo: Imao važnu ulogu u gradnji auto-puta u RS

– Radni vijek posvećen geodeziji Branislav Makrić završio je prije dvije godine, kada je otišao u zasluženu penziju, a sada je za svoj rad u ovoj oblasti dobio nagradu za životno djelo koja mu je dodijeljena na Drugom saboru geodeta Srbije i Srpske.

Iako je kao mladić htio studirati astrofiziku, svoj plan je promijenio preko noći, pa je završio na geodeziji, zbog čega se, kako priča Makrić za „Nezavisne novine“ prisjećajući se svojih početaka, ne kaje.

„Spremao sam se za prijemni i noć prije odlaska u Beograd moja sestra me upita gdje ću i šta raditi sa tim fakultetom. Sutradan se sve promijenilo, završio sam u Sarajevu na Građevinskom fakultetu, predao sam dokumente za upis na geodeziju i nikada se nisam pokajao“, kaže Makrić, koji je kasnije na tom fakultetu dobio i zvanje magistra.

Nagrada kao potvrda četvorodecenijskog stvaralačkog rada

Da je dobro izabrao i još bolje radio kroz svoj radni vijek, potvrdila je nagrada koja mu je dodijeljena, a njemu ona predstavlja zadovoljstvo i ponos.

„Predstavlja mi i potvrdu da mi je cijeli radni vijek bio ispunjen stvaralačkim radom, a da su to moje kolege prepoznale i odale mi priznanje. Najljepša je stvar kada se rad potvrdi od strane kolega u struci i direktora Dragana Stankovića“, priča on za „Nezavisne novine“.

U četiri decenije rada stalo je mnogo projekata, a na pitanje koji mu je najznačajniji, kaže da mu je na to najteže odgovoriti.

„To je kao da pitate roditelja koje mu je dijete najdraže. Najviše se priča o ovim koji su još aktuelni i zadnji, a u meni žive svi na kojima sam radio. Za 40 godina toga baš ima puno, svi su mi bili jednako značajni i ja ih jednako nosim i sjećam ih se, jer svaki je na poseban način oblikovao okolinu, a pogotovo mene. Svaki put, svaki vodovod, svaki kompleks zgrada, svaki nasip…“, prisjeća se on.

Uloga u izgradnji auto-puta Banjaluka – Doboj

Važnu ulogu Makrić je imao i prilikom izgradnje auto-puta Banjaluka – Doboj, a tada je, kako navodi, bio na poziciji šefa Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Derventi.

Njegove obaveze kao šefa, kako priča, tada su bile mnoge – od brige za ljude, smještaja, rasporeda, praćenja rada, nadzora, komunikacije sa sjedištem uprave do rada sa ljudima čija se zemlja ekspropriše i Pravobranilaštvom Republike Srpske, a pri tome rad Područne jedinice nije smio biti ometen.

„Kao geodeta radio sam na pripremi geodetske osnove, od stabilizacije pa do samog kartiranja na digitalnim planovima. U toku eksproprijacije organizovao sam i skupove sa ljudima, objašnjavao šta radimo, na koji način i u koju svrhu. Područje radilišta ovog projekta koji je na području Dervente je prvo završeno u rekordnom roku sa samo jednim sudskim epilogom, a i on je riješen veoma brzo. Iskustva sa naše dionice su korištena na ostalim dionicama i pomogla su u rješavanju nekih slučajeva“, ističe Makrić.

Geodezija između tradicije i digitalne revolucije

Kada je riječ o geodeziji, on ističe da se ona stalno razvija i postaje kompleksnija, te navodi da je razvoj informatike i novih tehnologija izazvao revoluciju u ovoj oblasti, pa su vidljive razlike u poslu na početku i na kraju karijere.

„Teško je i pojmiti da se u tom periodu računalo logaritamskim tablicama, a počela su se pojavljivati i pomagala u vidu kalkulatora, i najveći računari ogromnih dimenzija, tako da su zauzimali velike prostore, dok su instrumenti bili takvi da je pouzdanost mjerenih podataka zavisila od iskustva operatera. Danas su instrumenti računari i mjerenja i obrada podataka postali automatizovani, jednostavniji, ali i pouzdaniji i precizniji, što je dovelo do novih pristupa u rješavanju postavljenih zadataka. Grubo rečeno, sve je oslonjeno na satelite, mreže permanentnih stanica, na instrumente napravljene na bazi GPS tehnologija. Danas je svako u mogućnosti da definiše svoj položaj u prostoru na 2D ili 3D mapi, današnja prisutnost geodezije je nesaglediva“, objašnjava Makrić za „Nezavisne novine“.

Značaj geodezije nedovoljno prepoznat

Na naše pitanje da li se značaj geodezije dovoljno prepoznaje, Makrić jasno odgovara – ne.

„Ljudi su skloni da sjednu u auto, upale navigaciju i krenu u pravcu koji je za njih potpuno nepoznat ne razmišljajući kako je došlo do toga da imaju ulicu ili plan grada kod sebe u autu, na displeju. Ne razmišljaju kako se grade mostovi, probijaju tuneli koji se kopaju istovremeno sa obje strane brda, koliko avion pri slijetanju mora imati visinu, zašto ogromne dizalice imaju potpuno ravne pruge po kojim se kreću… Geodezija je jedna diskretna nauka koju ljudi povezuju samo sa definisanjem položaja svoje nekretnine, ali geodezija je prisutna u svim segmentima ljudskog rada i života. Tako da mislim da je geodezija i njena uloga nedovoljno poznata i priznata“, ističe on dodajući da se nada da će interes za ovu struku biti veći, jer je važnost geodeta ogromna.