Mada su mnogi građani u Srpskoj i Federaciji BiH podržali ideju da se pokrene ovakav vid protesta protiv rasta cijena, većina je, ipak, nastavila da obavlja redovno kupovinu. Vidjelo se to u marketima, ali i ugositeljskim objektima i benzinskim pumpama. Manjak koordinacije i organizacije među potrošačima, kao i navika konzumiranja proizvoda iz velikih lanaca, činili su da bojkot ne ostvari ozbiljan uticaj na tržište.
Poreske uprave oba entiteta saopštile su da je promet na dan bojkota, 31. januara, bio veći nego dan ranije. Stručnjake smo pitali zašto ovakav vid protesta kod nas ne prolazi.
Pasivan potrošač
Sociolog Mirjana Čeko poručuje kako bojkot kupovine u našoj zemlji ne prolazi jer smo naučeni da ne vjerujemo u sopstvenu moć.
-Decenijama slušamo da se ništa ne može promijeniti, da su svi isti, da nema svrhe. Ta rezignacija je ugrađena u naš društveni kod, jer sistem opstaje upravo na uvjerenju da pojedinac nema nikakav uticaj – ističe ona za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, u zemljama gdje bojkot funkcioniše, građani shvataju da tržište zavisi od njih. Kod nas je potrošač pasivan i ne razmišlja o kolektivnom pritisku, već samo o tome da li je kupio potrebne namirnice za danas.
-A kako i očekivati drugačije u društvu gdje je radnik spreman da mjesecima radi bez plate, gdje se na korupciju gleda kao na neizbježnu životnu činjenicu, a građanski otpor se svodi na ogorčene komentare ispod vijesti na društvenim mrežama? Imamo nisku granicu izdržljivosti kad je riječ o ličnim neugodnostima, ali beskonačnu toleranciju na sistemsko ugnjetavanje – naglašava ona i dodaje da dok ne shvatimo da moć nije u komentaru na društvenim mrežama već u stvarnoj akciji, svaki bojkot će ostati samo kratkotrajni viralni trend, sve dok se ne pojavi prva akcijska cijena u supermarketu.
Nema koordinacije
Bojkot kupovine, sudeći po informacijama iz medija i sa društvenih mreža, uspijeva i u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. U BiH nije bilo koordinacije između udruženja za zaštitu potrošača, a komununikacija između udruženja za zaštitu potrošača u RS i FBiH skoro da ne postoji.
-To je jedan od problema. Druga stvar je da nije najbolje izabran dan za bojktot, a bio je organizovan preko društvenih mreža, pa ga nismo mogli povezati sa nekom organizacijom ili osobom. Sve to je uticalo na takav odaziv na bojkot – objašnjava za Srpskainfo Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.
Smatra da je potpuni bojkot neodrživ, a da bi mnogo bolji rezultati bili postignuti kada bi se napravila listu 5 najskupljih trgovačkih lanaca u BiH i 5 najjefitnijih, pa da prve bojkotujemo, a druge promovišemo.
-Građani se tada ne bi suzdržavali od kupovine, ali bi kupovali jeftinije. Svrha bojkota nije da mi napunimo rezervoar goriva i danima ne idemo na pumpu. Svrha je da auto parkiramo i koristimo javni prevoz. Umjesto u marketima da voće i povrće kupujemo na tržnicama, kod domaćih proizvođača. Kod naših ljudi kilogram krompira je 0,45 KM, u marketima 1,6 do 2,4 KM – poručuje on.
Novi najavljeni bojkot trebali bi da traje dva dana i biće organizovan 7. i 8. februara, odnosno u petak i subotu. Jošić smatra da bi bolji datumi bili tokom sedmice.
-Možemo mi bojkotovati, ali ne treba zaboraviti da su Banjaluka, Sarajevo, Mostar gradovi gdje vikendom dolaze turisti sa strane. Možda ćemo mi domaći bojkotovati, ali će doći turistit koje će potrošiti i opet ćemo imati izvještaje da je više potrošeno – nagalašava on. Poručuje kako svrha bojktora nije obustava kupovine, već promjena svijesti i navika i da se traže alternative.
Hoćemo li i drugi bojkot ignorisati, vidjećemo već za koji dan.
