BJEŽANJE NAŠIH RADNIKA NA OBALU Sezonski poslovi u Hrvatskoj i Crnoj Gori PRAZNE UGOSTITELJSKE OBJEKTE u Srpskoj, hoćemo li i mi kafu naručivati na engleskom

BJEŽANJE NAŠIH RADNIKA NA OBALU Sezonski poslovi u Hrvatskoj i Crnoj Gori PRAZNE UGOSTITELJSKE OBJEKTE u Srpskoj, hoćemo li i mi kafu naručivati na engleskom

Hoće li se i ovdje dogoditi da nas u kafićima ili restoranima uslužuju radnici koji ne znaju dobro naš jezik? Hoćemo li kafu, limunadu ili porciju ćevapa tražiti na engleskom jeziku

Republici Srpskoj nedostaje radnika. Čini se da je to najvidljivije u sektoru ugositeljstva. Odnosno, uskoro će biti. Veliki broj naših konobara, kuvara, barmena, roštilj majstora sprema se put Hrvatske i Crne Gore. I jedini razlog za to tamo mogu da zarade više.

Osim toga, radnici na moru, posebno u popularnim ljetovalištima, često imaju i dodatne pogodnosti kao što su besplatan smještaj i hrana, što rad u ugostiteljstvu čini privlačnijim.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-Imaćemo mnogo problema sa nedostatkom radnika u ugostiteljstvu. Razgovara se, dogovara, zagovara i polako su pripreme toku. Očekujemo da će veliki broj naših radnika otići da odredi sezonu. Mada su se plate u oblasti ugostiteljstva kod nas poprilično popravile, naši radnici duplo dobijaju u Crnoj Gori i više od duplo u Hrvatskoj – naglašava za Srpskainfo Goran Savanović iz Sindikata trgovine i turizma RS.

-Volio bih da ne, ali mislim da će doći do toga. Već imamo primjere da stranci rade u proizvodnji u pekarama, konkretno Nepalci. I biće toga više, jer svaki odlazak mora neko da kompenzuje – naglašava Savanović. Kako možemo da zadržimo naše radnike? Odgovor je jednostavan. Povećati im zarade dovoljno.

-Važno je da se utvrdi koja je to granična plata zbog koje radnici zaposleni u ugositeljstvu ne bi odlazili u Hrvatstvu, pa da se traži mehanizam pomoći. Da se, uz dio izdvajanja ugostitelja, u to uključi i država. Recimo, da se pokuša diferencirati stopa doprinosa za zaposlene u turizmu i ugositeljstvu tako što bi se ona snizila, a odmah povećala zarada do te granične. Drugi način je ozakonjenje neformalnih plaćanja, odnosno bakšiša. Kada bi se usvojio zakon i kada bi se definisalo da je to neoporezivi dio usluge, izražavao bi se na računu, ne bi bio oporeziv, a direktno bi se raspoređivao konobarima, kuvarima. Onda bi i to bio dodatak, buster na zaradu koji bi mogao doprinijeti da se dostigne ta granična zarada i da oni nemaju razloga da odlaze – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Predrag Mlinarević. Još jedan način koji bi mogao pomoći da radnici ostaju ovdje, jer će imati pristojnu platu i normalne uslove za rad su određene povlastice za one koji povećavaju zaradu.

-Suština je da odredimo koja je to granična zarada koja bi spriječila da ljudi odu i da nađemo način kako da, jednim dijelom ugositelji, drugim država kroz odricanja onoga što je do sada naplaćivala, dođe do toga da se dosegne taj nivo zarade i da radna snaga ostane – naglašava on.

Inače, na listi najtraženijih poslova i dalje su trgovci, konobari, kuvari, vozači kamiona, programeri, CNC operateri, zidari, armirači…

 

Srpska info
CATEGORIES
Share This