Banjaluka dobija Daun slastičarnu, mjesto gdje će vas usluživati najiskrenijim osmijehom na svijetu

Banjaluka dobija Daun slastičarnu, mjesto gdje će vas usluživati najiskrenijim osmijehom na svijetu

Vrijedni mladi ljudi iz Daun sindrom centra Banjaluka, njih 12 konobara i kuvara, već krajem maja bi mogli da svoje umijeće okušaju u čarima ugostiteljstva, jer je tada planirano da se otvori Daun kafe slastičarna u centru grada.

Banjaluka će konačno dobiti mjesto gde će građani moći popiti kafu i pojesti slatkiš, a uslužiće ih sa najiskrenijim osmijehom na svijetu, 12 ugostitelja osoba sa daunovim sindromom.

Rekao je ovo za Srpskainfo predsjednik Daun sindrom centra, Zoran Jelić, i dodao da će svečanom otvaranju ovog Daun kafea prethoditi humanitarna utakmica.

– Planirano je da ovaj kafić bude otvoren krajem maja, kada ćemo organizovati i humanitarnu utakmicu za prikupljanje novca koji ćemo iskoristiti za nabavku neophodnih sredstava za kafić. Na našem gradskom stadionu zaigraće slavni veterani fudbalskih klubova Crvena zvezda, Partizan, Borac i, naravno, fudbalski Daun sindrom tim – ističe Jelić.

Prema njegovim riječima, nakon ove značajne utakmice očekuje se zvaničan datum i potvrda kada će biti otvoren kafić, odnosno slastičarna u kojoj će raditi osobe sa Daunovim sindromom.

– Naš ambasador, Vlado Đajić, radi na usklađivanju propisa i zakonskih sporazuma s Vladom Republike Srpske da se upotpuni sva procedura i neophodna dokumentacija. Iznenađujuće je što smo na ovakvu ideju, o otvaranju kafea, dobili pritužbe, i to od roditelja djece s Daunovim sindromom – otkrio je Jelić.

Kako kaže, problemi stižu od roditelja, jer smatraju da ova djeca ne mogu raditi svoj posao, da nisu spremni, ali uvjerava kako to nije istina.

– Jedna od najvećih prepreka za razvoj i napredak osoba s Daunovim sindromom su njihovi roditelji, a sve zbog pogrešnog i naturenog stava javnog mnjenja. Ovakav način razmišljanja izaziva stigmu i degradaciju kod roditelja, jer se plaše da njihovo dijete možda ne bi nešto loše ili pogrešno učinilo, pa da im zbog toga ne bi prigovarali – pojašnjava Jelić.

Već polako kreće sezona branja ljekovitog bilja, a osobe s Daunovim sindromom već imaju iskustva u skupljanju ljekovitih trava i pravljenja raznih proizvoda od njih.

– Uz podršku ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Borisa Pašalića, sklopili smo ugovor s „Krajiškom kućom“, pa će pripadnici našeg centra proizvode koje sami kreiraju, kao što su bilje tinkture, bilja ulja, čajevi, izlagati u njoj – kaže Jelić.

Dodaje da će vrijedno raditi da proizvedu zdrave proizvode, a ovaj aranžman će dodatno ponuditi i ljekovita vina, koja će se naći u ponudi u „Krajiškoj kući“.

Kaže da bi se nakon vaskršnjih praznika mogao potpisati sporazum s “Krajiškom kućom” kako bi se ozvaničila ova saradnja, nakon čega će uslijediti sastanak i dogovor oko svih pojedinosti.

Ističe da je prethodna godina bila u znaku konstantne borbe za bolji položaj osoba s Daunovim sindromom, te da su organizovali brojne radionice, putovali, edukovali se i sarađivali s drugim organizacijama.

– Otputovali smo u Doboj gdje smo premijerno pokazali film „Neki novi Brodvej“ i organizovali izložbu likovnih radova u Domu kulture. Zatim smo organizovali sedmodnevnu posjetu Pragu i sve ove aktivnosti realizovali zajedno s njihovim centrom – ispričao je Jelić.

Dodaje da su u Pragu sa češkom organizacijom potpisali sporazum o saradnji.

– U julu putujemo u Prag na poziv Daun sindrom centra iz Češke, gdje ćemo sa članovima njihovog centra pokazati program naše socijalne rehabilitacije. Oni su jako zainteresovani za program fitoterapije – najavio je Jelić.

Dodaje da su u njihovoj komuni na Jahorini postali naučna baza za obuku studenata iz Foče, gdje će sprovesti program osamostaljivanja i radnog osposobljavanja osoba s Daunovim sindromom za sobarice, radnike u vešeraju i higijeničare.

Oni koji su obučeni za kuhare i konobare će tokom boravka raditi u hotelima na Jahorini.

– Ono što slijedi jeste završetak programa „Mjesec djece Sunca“, koji je planiran da se 21. aprila završi na Jahorini, a sve smo započeli na Univerzitetskom kliničkom centru – kaže Jelić.

Ističe da u njihovom bogatom sadržaju punom raznovrsnih aktivnosti planiraju realizovati program u komuni Banja Vrućica, gdje su već počele aktivnosti oko poljoprivrede.

– Ministarstvo poljoprivrede nam je doniralo 300 stabala voća, koje smo tamo zasadili. Imamo i plastenike u kojima počinjemo proizvoditi organsku hranu – naglašava Jelić.

Uvjerava da ne planiraju stati te da će i dalje s mladima kroz razne djelatnosti raditi na radnom osposobljavanju, osamostaljivanju i usavršavanju.

– Nastavićemo s radom, kako u komuni Banja Vrućica, koji se odnosi na poljoprivredne delatnosti, tako i u komuni Jahorina. Lani smo posadili 500 kvadrata borovnice i sad, kada se „digne snijeg“, krećemo punom parom – rekao je Jelić.

Kako kaže, sam je u program socijalne rehabilitacije uveo metode tradicionalne kineske medicine i u sklopu toga su organizovali radno osposobljavanje osoba s Daunovim sindromom za travara voćara, vrtlara i pčelara, koji traće već treću godinu.

Dodaje da u maju planiraju put za Beograd, gdje će premijerno prikazati „Neki novi Brodvej“ i pred širokom beogradskom javnošću pustiti film koji u mnogo čemu ruši predrasude i stigmu o osobama s Daunovim sindromom.

– Mi smo ih predstavili u pravom svjetlu i kroz naše aktivnosti na Univerzitetskom kliničkom centru pokazali da oni mogu biti i umjetnici, glumci, likovni stvaraoci, muzičari. U naš rad u sklopu programa naše socijalne rehabilitacije uveli smo ekspresivne art terapije. One u mnogo čemu pomažu da se osoba s Daunovim sindromom osvijesti i kroz terapeutski rad iskaže svoj talenat i kreativnost – pojašnjava Jelić.

Dodaje da ih terapeuti na ovim radionicama ne uče neke ispravne tehnike sviranja, note ili tehnike crtanja nego im u početku omogućavaju da prepoznaju za koju oblast su nadareni.

– Kada prepoznaju da imaju potencijal oni ojačaju svoje samopouzdanje i onda se sami opredijele u kom umjetničkom pravcu žele da krenu. Da li želi da bude konobar, kuhar, slikar, sportista… oni kroz ove radionice prepoznaju svoje sposobnosti i šta im najbolje ide od ruke – tvrdi Jelić.

Dodaje da u njihovom centru rade osobe starije od 18 godina koje su već boravile i obrazovale se u nekim ustanovama sličnog tipa, kao što je npr. Centar „Zaštiti me“.

Kaže da je stigma ono što razara a mora se razumjeti da osobe s Daunovim sindromom imaju različit stepen mentalnog zastoja; neke imaju više oštećenja neke manje, ali bez obzira, svi imaju pravo na šansu.

– Nije prepreka u životu osobe s Daunovim sindromom taj genetski defekt, nego je glavna barijera pogrešno nametnut stav. Ovi ljudi od svoj samog rođenja slušaju da su oni problem i da nije dobro ni da pokušaju, jer više se skreće pažnja na ono što one ne mogu umjesto na ono što mogu i za šta su zaista sposobne. Slušajući iste priče godinama ove osobe usvoje ovakve pogrešne stavove javnosti i nemaju vjere u sebe – istakao je Jelić.

Kako kaže, već šest godina ovaj Centar raznim aktivnostima, programima, edukacijom nastoji da sruši stigmu i popravi stav javnosti o osobama s Dunovim sindromom.

-Kroz niz godina od kako se Daun sindrom centar Banjaluka 2016. pokrenuo sprovodimo program socijalne rehabilitacije. Stav javnost prema osobama s Daunovim sindromom se u mnogo čemu promjenio i bolji je nego ranije. Društvo je kroz otvorene radionice, koje redovno organizujemo, uvidjelo da su oni prije svega ljudi pa tek onda osobe s Daunovim sindromom – zaključio je predsjednik Daun sindrom centra, Zoran Jelić.

Srpskainfo

CATEGORIES
Share This