Objašnjavaju da se efekti pomenutih faktora rizika u ponašanju mogu pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost.
– Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – naglašavaju u IJZ.
Dodaju da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
– Upotreba duvana i pasivno izlaganje duvanskom dimu su jedni od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti. Globalno, više od jedne od 10 kardiovaskularnih smrti je uzrokovano upotrebom duvana. Prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje srca. Prestankom pušenja nećete samo poboljšati svoje zdravlje već i zdravlje onih oko nas – ističu iz IJZ.
Fizička neaktivnost može značajno doprinijeti nastanku bolesti srca jer može dovesti do dobijanja na težini, doprinijeti nastanku dijabetes melitusa i povišenog krvnog pritiska Vježbe naročito dobre za srce su brza šetnja, trčanje, plivanje, vožnja bicikla.
– Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Rizikofaktori su u velikoj mjeri određeni ponašanjem naučenim u djetinjstvu koje se nastavlja u starijoj dobi kao što su navike u ishrani i pušenje. Zbog toga je potrebno olakšati pristup djeci i njihovim porodicama zdravoj hrani kao i sredini bez duvanskog dima – poručuju iz ovog instituta.
Podsjetimo, zvanična statistika pokazuje da je lani u Srpskoj preminulo 13.508 ljudi.
S druge strane, kod nas je svaka treća osoba pušač.
Srpskainfo
